Propovijedao je, a onda šok: 'Bijah u polovici evanđelja, kad u Zagrebu nastade silan šum...'

Ujutro 9. studenoga 1880. godine građani Zagreba začuli su muklu tutnjavu iz dubina zemlje, a onda je počeo lom. Grad se, pokazala su naknadna istraživanja, tresao deset sekundi. Istraživanja su pokazala da se udar dogodio u 7 sati, 33 minute i 50 sekundi. Epicenter je bio sjeveroistočno od Zagreba, između Kraljeva Vrha, Zeline i Kašine. Potres snage 6,3 po Richteru bio je, kažu seizmolozi, najrazorniji od svih koji uopće mogu pogoditi Zagreb. U istom stoljeću tlo se pod Zagrebom, samo slabije, treslo 1839., 1840., 1843., 1848., 1853., 1854., 1857., 1861., 1868., 1869., 1870., 1871., 1872., 1876., 1877. i 1879. godine. Dva Zagrepčanina su poginula: litograf Stanić i bankovni službenik Lavoslav Smetana. Još ih je 29 teško ozlijeđeno. Prestravljeni ljudi su dan i noć bauljali ulicama. Nakon 24 sata 3800 ljudi otputovalo je iz grada, idućih mjeseci njih još 10.000, a nesretnici koji su ostali bez kuća smješteni su u barake na Zrinjevcu.