Ulice kojima čamci režu namreškanu hladnu, mutnu vodu, popucali nasipi, poplavljene kuće i zabrinuta lica građana nije bila jednom živa slika Hrvatske, a i danas je 15 posto zemlje pod rizikom od poplava
RIZIK OD KATASTROFE
Prošlo je 56 godina od velike zagrebačke poplave, od nove nas štiti oprema od 250 mil. kn
Počelo je navečer. Sava se izlijevala. Pokušalo se obraniti barijerama napravljenim na brzinu. Izvlačile su se role papira iz podruma i spašavalo se ono što se moglo. Ali sve je bilo uzalud. Voda je strahovitom silinom nadirala iz Odranske i od autoputa. Počela je nadzirati i iz podzemlja. Razina vode podigla se na 1,20 metara. Objekti su bili opkoljeni vodom, podrumi i prizemlje potopljeni. Bujica je sve odnosila..., pisao je tako Vjesnik prije 56 godina opisujući razmjere prirodne katastrofe koja je pogodila Zagreb u noći s 25. na 26. listopad.
Hrvatska i danas ima oko 15 posto površine zemlje rizične od poplava, a kako bi smanjili mogućnost da zbog prirodnih vodenih katastrofa ljudi ostaju bez domova, Hrvatske vode nabavljaju novu opremu kroz EU projekt vrijedan 250 milijuna kuna.
Zagrebačka velika poplava nije bilo jedino divljanje Save koja je prkosila pjeskovitim barijerama i nasipima. Prije deset godina u Sloveniji je palo kiše koliko nisu vidjeli cijelo stoljeće, a posljedica je bila izlijevanje Save na području grada Zaprešića, Samobora, Zagreba, Velike Gorice i na području općina Rugvica, Orle i Martinske Vesi. Županjska Posavina bila je preplavljena u svibnju 2014. godine, kada je Sava probila nasipe na dva mjesta. Iste godine rijeke Mrežnica, Korana i Kupa čak tri puta poplavile su šire područje grada Karlovca, a najviše su stradala prigradska naselja Turanj, Logorište, Mala Švarča i Mostanje.
Iste godine poplavljena je još i Čička Poljana u Odranskom polju od povratnih voda rijeke Kupe, a rijeka Una poplavila je Hrvatsku Kostajnicu.
- Zbog sve učestalijih klimatskih promjena i ekstremnih hidroloških prilika, apsolutne sigurnosti od poplava nema, ali posljednjih godina uspješno su obranjena brojna naselja koja su desetljećima imala probleme s poplavama. Prvi put u Hrvatskoj u obrani od poplava počinju se koristiti box barijere, a odluku o njihovom postavljanju donose stručne službe Hrvatskih voda na čelu s glavnim rukovoditeljem obrane od poplava i generalnim direktorom Hrvatskih voda Zoranom Đurokovićem.
U ožujku 2018. godine u prigradskim naseljima Karlovca postavljeno je ukupno 6 kilometara privremenih nasipa od box barijera te su se uz pomoć dovoljnog broja crpki velikog kapaciteta uspjele obraniti kuće koje su bile poplavljene 2014. Sličan sistem od privremenih nasipa od box barijera u dužini oko 1000 metara postavljen je u svibnju 2019. godine u Hrvatskoj Kostajnici te je na taj način uspješno spriječeno prodiranje poplavnih voda rijeke Une u kuće kao što je to bio slučaj iz ožujka 2018. - pojašnjava nam Valentin Dujmović, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda.
Kao što je napomenuo apsolutne zaštite od poplava nema no koliko će Hrvatska biti uspješna u obrani od poplava ovisi o ljudstvu, ali i o opremi s kojom raspolažemo. Hrvatske vode uspjele su za obranu od poplava iskoristiti djelić kolača koji pružaju EU fondovi, no zadovoljiti rigorozne uvjete nije jednostavno pa je priprema trajala gotovo sedam godina. Riječ je o tzv. projektu VEPAR (Vodno Ekološko Praćenje Analize i Rješenja) koji su započeli 2013. godine ukupne vrijednosti 250 milijuna kuna. Europska sredstva pokrivaju čak 85 posto toga iznosa, a ostalih 15 posto je na Hrvatskim vodama i Državnom hidrometeorološkom zavodu koji je partner na dijelu projekta.
- Osnovni cilj projekta je smanjenje rizika od poplava čime se posredno utječe na smanjenje šteta uzrokovanih nepovoljnim vremenskim uvjetima. Cilj je i daljnji razvoj sustava upravljanja u slučaju katastrofa te rješavanje prioritetnih rizika, odnosno unaprjeđenje sustava potpore infrastrukturi obrane od poplava – dodaje Dujmović.
Kroz EU projekt VEPAR nabavili su između ostalog 22 kilometara box barijera, 26 traktorskih crpki, 16 traktorskih crpki, 12 mobilnih dizel-agregatnih crpki, 2200 komada geomembrana za zaštitu od procjeđivanja nasipa te 1200 metara mobilnog montažnog sustava barijera tipa vertikalni zid. Također, nabavljeno je još i 28 terenskih vozila i 14 čamaca s vanbrodskim motorom i ostalom opremom. Sva ta oprema ostaje u trajnom vlasništvu Hrvatskih voda i koristi se u održavanju i upravljanju više od 30.000 kilometara vodotoka, 4100 kilometara nasipa, 900 kilometara kanala...
- Ovako velik sustav obrane od poplava iziskuje i određene troškove održavanja. Na godišnjoj razini troškovi iznose oko 700 milijuna kuna. Na dnevnoj bazi kontinuirano se tijekom cijele godine obavljaju redoviti pregledi stanja ispravnosti regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina te građevina za melioracijsku odvodnju. Redovito se obavljaju pregledi stanja uređenosti korita vodotoka radi osiguranja kontroliranog i neškodljivog protoka voda. Naravno, u slučaju provođenja redovnih i izvanrednih mjera obrane od poplava djelatnici Hrvatskih voda, odnosno rukovoditelji obrane od poplava zajedno s vodočuvarima više puta dnevno obilaze dionice nasipa i kontroliraju stanje na terenu – pojašnjava Dujmović.
Na pitanje koliko često, gdje i za što koriste plovila i koliko košta jedan takav čamac Dujmović kaže: "Nabavljeni čamci projektirani su i izrađeni u Hrvatskoj. Cijena, ovisno o modelu, iznosi od 130.000 kuna s PDV-om do više od 200.000 kuna s PDV-om. Riječ je o radnim čamcima nosivosti veće od 1000 kg i ne služe samo za obilazak već i za prijevoz određene količine opreme (vreće, pijesak...) na mjesta do kojih je moguće doći jedino čamcem. Tako su, primjerice, u ožujku 2018. njima dopremljene vreće, materijal i ljudi potrebni za obranu od poplava naselja Mlaka kod Jasenovca, s obzirom na to da je Mlaka bila okružena vodom i odsječena od ostatka Hrvatske te se jedino čamcima mogla i obraniti. Mi imamo izvanrednu suradnju s Hrvatskom gorskom službom spašavanja, policijom i vatrogascima koji su i ranije, u slučajevima potrebe, ustupali čamce Hrvatskim vodama i izravno pridonijeli uspješnosti obrane od poplava."
U Hrvatskoj je inače potencijalno ugroženo od poplava oko 15 posto kopnenog dijela zemlje.
Primjerice Zagreb sa svojim sustavom podsljemenskih retencija za zaštitu od bujičnih potoka s Medvednice te sa širokom savskom inundacijom i visokim nasipima zaštićen od pojave 1000-godišnje velike vode dok već nizvodno od Zagreba mnoga područja imaju nižu razinu sigurnosti.
- Grad Karlovac ima visoki stupanj rizika od pojave poplava s obzirom na svoj specifični položaj, odnosno četiri rijeke koje ga okružuju i jako ugrožavaju u slučaju svojevrsnog preklapanja svih četiriju vodnih valova istovremeno. Od ostalih područja najugroženija su ona na ušćima velikih pritoka u rijeku Savu (Sisak zbog Kupe, Jasenovac zbog Une, Davor zbog Vrbasa, Slavonski Šamac zbog Bosne). U posljednje vrijeme primjećuje se također i ugroza grada Ogulina od rijeke Gornje Dobre zbog ograničenog kapaciteta Đulinog ponora – nabraja Dujmović rizične djelove zemlje.
Dodaje da među njih spada i Ličko-senjska županija.
- Oko Kosinja u zimskom periodu i u proljeće, uslijed topljenja velikih količina snijega s područja Velebita i ograničenih kapaciteta ponora rijeke Like vrlo brzo dolazi do plavljenja prvo poljoprivrednih površina u Lipovom polju, a ubrzo zatim budu ugrožene i prometnice te stambeni objekti na tom području. Kao jedan od problema generalno se pokazuje i relativna starost nasipa. Naime, nasipi se s godinama sliježu, odnosno pokazuje se kako sadašnji nasipi više ne zadovoljavaju svojom visinom u odnosu na maksimalne vodostaje koji se događaju u posljednje vrijeme. Radimo na rekonstrukciji i dogradnji pojedinih dijelova sustava obrane od poplava – rekao je. Ovakvi poduhvati teški su stotine milijuna kuna. Samo rekonstrukcije i ojačanja savskih nasipa na području Županjske Posavine stoji 369 milijuna kuna dok izgradnja kompletnog sustava obrane od poplava na širem karlovačkom i sisačkom području vrijedna je 1,685 milijardi kuna.
- Tu je i zaštita Ogulina od poplava od 186 milijuna kuna. Uglavnom radi se sveukupno o projektima većima od 2 milijarde kuna. Do 2023. godine planiramo iskoristiti svih raspoloživih 150 milijuna eura iz EU fondova za potrebe unapređenja sustava obrane od poplava, odnosno zaštite ljudi i njihove imovine od poplava, kao što ćemo iskoristiti i novac raspoloživ u novom financijskom razdoblju (2021-2027) – kaže Dujmović.
SAMO SU AUTI VRIJEDNI 7,2 MILIJUNA KUNA
Uspješnim korištenjem bespovratnih europskih sredstava, Hrvatske vode obnovile su vozni park koji se koristi u obrani od poplava i opremu protiv poplava. Od 250 milijuna kuna, platit će 31,7 milijuna, a ostalo su bespovratna sredstva.
Ukupna vrijednost nabavljenih automobila s posebnim porezom na motorna vozila te PDV-om iznosi 7,2 milijuna kuna, odnosno predstavlja 2,88% ukupne projektne investicije. Od navedenog iznosa, bespovratna sredstva iznose 6,1 milijun kuna, a sredstva Hrvatskih voda nešto više od milijun kuna. U taj iznos ulaze 6 terenskih - radnih (pick-up) vozila i 22 terenska – SUV vozila. Među njima su i 2 SUV-a više klase, ostali su srednja klasa. Svi automobili ostaju u trajnom vlasništvu tvrtke, a marke vozila su Škoda, Mitshubishi i VW-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
