Prosvjed u Kataloniji ne staje, zapalili su i automobile na ulici

Španjolski socijalistički premijer Pedro Sánchez (47) rekao je u srijedu da neće posegnuti za izvanrednim mjerama u pokrajini Kataloniji, gdje se treći dan zaredom zagovornici neovisnosti sukobljavaju s policijom.

Sánchez se u Madridu sastao s liderima triju najvećih oporbenih stranaka nakon što su prethodna dva dana trajali nasilni prosvjedi poslije osuđujućih presuda katalonskim političarima odgovornima za referendum o nezavisnosti 2017.

NEMIRI Kaos u Barceloni: Prosvjednici su se sukobili s policajcima

- Pozvao sam ih da održimo jedinstvo te zajednički odgovorim na ovaj izazov. Nasilnici u Kataloniji priželjkuju da pretjerano reagiramo i pokrenemo spiralu nasilja. No nećemo podleći toj provokaciji - rekao je Sánchez na konferenciji za medije, napomenuvši kako ne isključuje nijedan mogući scenarij ako se situacija pogorša.

Albert Rivera (39), vođa stranke centra Građani, koja je nastala u Kataloniji na protivljenju nezavisnosti, zatražio je od Sáncheza aktiviranje članka 155. ustava. Njime bi središnja vlada u Madridu preuzela privremenu direktnu kontrolu nad autonomnom pokrajinom Katalonijom i raspisala ondje prijevremene izbore.Taj je članak bio primijenjen 2017. nakon što je katalonska vlada bila organizirala referendum o nezavisnosti pa posljedično proglasila republiku.

Sánchez, kojega 10. studenog očekuju parlamentarni izbori u Španjolskoj, to je odbio.

- Imamo na raspolaganju zakone, ali kao što sam rekao trebamo ostati umjereni. Ta umjerenost znači snagu - izjavio je.

 Pablo Casado (38), vođa Narodne stranke desnog centra, zatražio je aktiviranje Zakona o nacionalnoj sigurnosti što je blaža verzija članka 155. i čime bi središnja vlada imala ovlasti nad regionalnom vladom u Barceloni.

Sánchez je odbio i taj prijedlog no pozvao je katalonskog predsjednika vlade Quima Torru (56) da osudi nasilje u Kataloniji. Torra se u utorak priključio jednom mirnom prosvjednom maršu no nije osudio događanja u utorak.

- Ja sam uvijek uz narod - rekao je novinarima ranije tijekom dana.

U utorak je u prosvjedima u gradovima Barceloni, Tarragoni, Lleidi i Gironi bilo ozlijeđeno 125 osoba u sukobu s policijom. U Barceloni su prosvjednici  rušili željezne ograde nastojeći se probiti do zgrade središnje španjolske vlade koju smatraju odgovornom za presude, nakon čega je reagirala policija.

- U Kataloniji vlada strah - istaknuo je Rivera na konferenciji za medije. Torra više ne može biti predsjednik vlade. To je kao da za policajca imamo lopova, kao da za vatrogasca imamo piromana, tako njega kao državnika imamo za sabotažu i uništavanje infrastrukture i države, dodao je.

Katalonska vlada pozvala je ranije tijekom dana na mirne i nenasilne prosvjede, no u srijedu navečer u Barceloni je izbio novi sukob između prosvjednika, ogorčenih osuđujućom presudom zagovornicima nezavisnosti, i katalonske policije.

Prosvjednici se pokušavaju probiti do zgrade katalonskog ministarstva unutarnjih poslova pri čemu bacaju limenke i druge predmete na interventnu policiju. Zapaljeno je između pet i šest automobila te su se dim i vatra nadvili nad ulicama u središnjem dijelu grada.

Prije toga su se tisuće prosvjednika okupile na jednome od gradskih trgova gdje su, na poziv preko društvenih mreža,  bacali na stotine bijelih rola wc papira u zraku tvrdeći da je 'još puno toga ostalo za počistiti'.

Prosvjed organiziraju Komiteti za obranu Republike (CDR), organizacija sastavljena od više skupina koje zahtijevaju od katalonske vlade primjenu nezavisnosti proglašene 2017. godine, te odlazak španjolske nacionalne policije i civilne garde iz Katalonije.

Ovo je treći dan prosvjeda nakon što je u ponedjeljak Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja referenduma o nezavisnosti 2017. godine kojeg je bio zabranio ustavni sud i posljedičnog proglašenja republike Katalonije. Osuđeni su zbog poticanja stanovništva na ustanak i trošenja javnog novca za organiziranje zabranjenog referenduma. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.

Hoće li Kataloniju zahvatiti nasilje?

Nakon nereda koji već treći dan potresaju Kataloniju, gdje su se prosvjednici ogorčeni osuđujućim presudama zagovornicima nezavisnosti sukobili s policijom, mnogi se pitaju hoće li miroljubivi pokret za nezavisnost posegnuti za nasiljem u ostvarenju svojih ciljeva.

Vatreni plamenovi i policijske sirene obasjavale su Barcelonu prošlu noć dok se u zraku osjećao vonj paljevine. Prosvjednici su bacali limenke, kamenje i bengalke na policiju pokušavajući probiti željezne barijere te doći do zgrade španjolske središnje vlade koju smatraju odgovornom za zatvorske kazne dužnosnicima. Policija je odgovorila palicama i gumenim mecima. Nakon dva dana sukoba bilo je ozlijeđeno više od 200 osoba, među kojima oko 60 policajaca. Uhićeno je više od njih 30 osoba.

U Kataloniju su poslane dodatne policijske snage, organizator španjolske nogometne lige traži premještanje utakmice Barcelone i Real Madrida zakazane za deset dana, dok španjolska oporbena desnica poziva na uvođenje zakona o izvanrednim situacijama. 

No najveći prosvjedi tek se spremaju za petak budući da su tisuće prosvjednika iz okolnih gradova krenule u marš prema Barceloni, a sindikati koji podržavaju samostalnost najavili generalni štrajk. Studenti i učenici su na tri dana napustili učionice.

- Sva podrška prosvjedima te masovnim i mirnim marševima. Nikakvo nasilje nas ne predstavlja - poručio je Oriol Junqueras (50), bivši potpredsjednik katalonske vlade osuđen na 13 godina zatvora, preko Twittera.

Glasnogovornica katalonske vlade također je osudila nasilje i poručila kako katalonski pokret za nezavisnost nikada nije bio nasilan.

Od kada su se tri katalonske stranke za nezavisnost, s ljevice i desnice, udružile 2012. godine u zajedničkom cilju odcjepljenja od Španjolske organizirane su najveća okupljanja u Europi sa stotinama tisuća ljudi. Ti prosvjedi, u kojima se tražio referendum, nisu bili nasilni.

Ustrajnost, zamor, provokatori 

Junqueras je poručio kako će se iz zatvora vratiti još snažniji te je pozvao zagovornike neovisnosti na ustrajnost. No čini se da su nakon sedam godina neki iscrpljeni i da ne vide kako na isti način ostvariti republiku Kataloniju, koju su Junqueras i ostali osuđenici proglasili 2017. godine nakon zabranjenog referenduma, a koja nije zaživjela na terenu.

- Ljutiti smo. Već sedam godina sudjelujemo u prosvjedima i trpimo represiju španjolske države. Usprotivit ćemo se, pokazat ćemo lice - rekao je jedan mlađi prosvjednik za španjolsku televiziju TVE, pokazujući ranu na nozi od gumenog metka.

Na prosvjede u utorak pozvali su Odbori za obranu Republike (CDR), organizacija sastavljena od manjih grupa, koju španjolska vlada u Madridu naziva 'ekstremistima'.

- Nastavit ćemo sa stalnim prosvjedima protiv presuda i za nezavisnost na svim mogućim frontovima. Nemojte upasti u zamku onih koji nas žele demobilizirati lažnim argumentom o nasilju - priopćio je CDR u srijedu.

Organizacija je nastala 2017. pod imenom Komiteti za obranu Referenduma, kako bi obranila održavanje referenduma o nezavisnosti kojeg je bio zabranio španjolski Ustavni sud. CDR sada traži od katalonske vlade primjenu neovisnosti proglašenu prije dvije godine, a također traži da španjolska nacionalna policija i civilna garda napuste Kataloniju. Njegovi članovi su ranije znali blokirati prometnice, a nekoliko njegovih pripadnika prošli je mjesec privela španjolska policija pod optužbom za navodno pripremanje eksploziva kućne radinosti i pripremanje napada.

Provokatori i mreža 

Član katalonske vlade zadužen za unutarnje poslove Miquel Buch (44), koji upravlja katalonskom policijom koja je sudjelovala u sukobu s prosvjednicima, rekao je u srijedu kako su u utorak navečer među prosvjednike bili ubačeni provokatori.

- Na kraju mirnih prosvjeda primijećeno je prisustvo provokatorskih skupina - istaknuo je na konferenciji za medije.

No prosvjede diljem autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika provode različite skupine i organizacije. U nedjelju i ponedjeljak je 'Demokratski cunami', platforma za koju se ranije nije čulo, nastojala zauzeti aerodrom i željeznički kolodvor u Barceloni kako bi svijetu ukazali na 'nepravedne presude'.

Civilne organizacije ANC i Omnium Cultural, čije je čelnike Jordija Sáncheza (55) i Jordija Cuixarta (44),  osudio Vrhovni sud u Madridu na po 9 godina zatvora zbog ustanka s ciljem rušenja državnog poretka, pokrenule su 'Marševe slobode', odnosno rijeke prosvjednika koji pješke kreću prema Barceloni iz 100 kilometara udaljenih gradova.

Španjolska vlada poziva se na ustav, tvrdeći da on ne dopušta referendume, te odbija ideju o amnestiji zatvorenih Katalonaca. Europska komisija poručila je kako je to unutarnja stvar Španjolske, a SAD je također podržao cjelovitost Španjolske.

Želimo stvarnu neovisnost

Katalonija, za razliku od sjeverne pokrajine Baskije, uglavnom je mirnim putem tražila nezavisnost. Baskijska separatistička skupina ETA desetljećima je bombama nastojala uspostaviti državu a svoju oružanu borbu je obustavila 2011. pa se raspustila 2018. godine.

U Kataloniji je od 1978. do 1991. godine bila prisutna organizacija Terra Lluire (Slobodna zemlja), koja se također nalazila na popisu terorističkih skupina u Španjolskoj. Njoj se pripisuje pet smrtnih slučajeva, od čega je četvero bilo iz te organizacije.Tražila je punu nezavisnost Katalonije nakon što je 1978. godine Španjolska prešla iz diktature u demokraciju.

Katalonija je te godine postala jedna od 17 autonomnih pokrajina, dobivši svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom. Stanovnici Katalonije su podijeljeni oko pune nezavisnosti.

Katalonska vlada predvođena bivšim predsjednikom Carlesom Puigdemontom (56), koji se nalazi u Belgiji, nije pozvala stanovnike na fizičko branjenje institucija nakon proglašenja republike 2017. godine.

- Trebamo napokon odbaciti pretpostavku da se pravo na samoodređenje može postići jedino putem nasilja. Mi smo mirno društvo, u Europi, u 21. Stoljeću - rekao je Puigdemont.

Tada je španjolska vlada posegnula za ustavom te na nekoliko mjeseci preuzela direktno upravljanje Katalonijom pa raspisala ondje izbore. Na njima su opet pobijedile stranke za nezavisnost.

Prije šesnaest dana, na drugu godišnjicu referenduma o nezavisnosti, Barcelonom je promarširalo oko 18.000 prosvjednika dok ih se na prvu obljetnicu bilo okupilo 180.000.

- Što rade katalonska vlada i parlament? Ne možemo dopustiti nove simbolične deklaracije nezavisnosti. Glasovi 1. listopada bili su stvarni, udarci policije stvarni, želimo stvarnu nezavisnost“, priopćila je tada organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC), nevladina udruga koja je organizirala prosvjed.