Protiv Trumpa: ‘Yankee čizma neće ni dotaknuti Venezuelu!’

U prosvjedima protiv Nicolasa Madura, socijalističkog predsjednika Venezuele, do sada je poginulo čak 120 ljudi. Nekad najbogatija država u Južnoj Americi sad je upala u tešku političku i gospodarsku krizu.

Prosvjedi su započeli 2. travnja, a inicirala ih je liberalna oporba, koja je od kraja 2015. godine ima većinu u parlamentu. Od socijalističkog predsjednika Nicolasa Madura tražili su odlazak. On je nastavio politiku bivšeg predsjednika Huga Chaveza, čime je na svoju stranu pridobio mnogo simpatizera. Obećao je kako će koristiti bogatstvo nafte da se riješi nejednakosti i izvuče narod iz siromaštva. Iskoristivši krizu u koju pada država, oporba se počela buniti tvrdeći kako Madura vodi diktaturu i uništava gospodarstvo te prirodno bogatstvo države. Od njega traže da se raspišu prijevremeni izbori, a to on odbija prihvatiti. Prilikom političkih svađa u državi najviše stradavaju građani koji ratuju.
- Bilo je kao u ratu. Vojnici i policajci su bacali suzavce, naoružani civili su pucali u zgrade. Jednostavno strašno - rekao je za APF Carlos Yanez, 33-godišnji stanovnik El Vallea. Uz unutarnji rat koji se vodi u državi, prošlog petka javio se i američki predsjednik Donald Trump tvrdeći kako je u Venezuelu spreman ući s vojskom. Na takvu prijetnju ubrzo je reagirao i Madura. 
- Venezuela je sveta zemlja i nikad je ne smije dotaknuti imperijalistička Yankee čizma - odgovorio je Trumpu.

Dodao je kako je pravi razlog Trumpove prijetnje upravo nafta i da liberalna oporba surađuje zajedno sa SAD-om kako bi ga svrgnuli s vlasti. Trumpovu izjavu su osudili i predstavnici Perua, Kolumbije i Meksika. Osim dužnosnika, ovoga ponedjeljka su tisuće stanovnika Venezuele izašli na ulice s natpisima “Zaustavi Trumpa”. Tijekom službenog posjeta Kolumbiji oglasio se i potpredsjednik Mike Pence govoreći kako postoji puno varijanti za Venezuelu, ali predsjednik također ostaje uvjeren kako, radeći zajedno sa saveznicima u čitavoj Južnoj Americi, može postići mirno rješenje.

Predsjednici država u Južnoj Americi složili su se kako vojnu intervenciju ne treba ni razmatrati u ovom slučaju.