Prije uvođenja ove metode, uzorci su se slali u strane laboratorije, a na rezultate iz inozemstva čekalo se mjesecima. Danas se analiza obavlja u Zagrebu i to jedino u KB Dubrava, a dostupna je pacijentima iz cijele Hrvatske preko uputnice. Nalazi su gotovi u roku od četiri do šest tjedana.
U KB Dubrava danas se provodi molekularno-dijagnostička metoda koja je po prvi puta dostupna u hrvatskom javnom zdravstvu, radi se o ciljanom sekvenciranju mitohondrijskog genoma. Riječ je o postupku koji pomaže i djeci i odraslima oboljelima od rijetkih, nedijagnosticiranih bolesti, da napokon otkriju mogući genetički uzrok, a time i dobiju ciljano prilagođenu terapiju.
Prije uvođenja ove metode, uzorci su se slali u strane laboratorije, a na rezultate iz inozemstva čekalo se mjesecima. Danas se analiza obavlja u Zagrebu i to jedino u KB Dubrava, a dostupna je pacijentima iz cijele Hrvatske preko uputnice. Nalazi su gotovi u roku od četiri do šest tjedana.
Ova dijagnostička metoda provodi se u okviru Zavoda za znanstvenoistraživačku djelatnost i translacijsku medicinu KB Dubrava, unutar novoosnovane organizacijske cjeline koja se bavi regenerativnom i sistemskom biomedicinom, a 24sata prva su je od medija imala priliku obići i saznati što točno rade.
Tom prilikom razgovarali smo s dr.sc. Marinom Korolija, voditeljicom Odjela za sistemsku i regenerativnu biomedicinu, koja je prije dolaska u bolnički sustav, dugi niz godina radila u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić, gdje se bavila mitohondrijskom genetikom u forenzičkom okruženju, a iskustvo je sada prenijela u kliničku praksu.
Kako objašnjava u razgovoru za 24sata, ključna razlika u odnosu na postojeće genetske testove koji se uglavnom odnose na genom čovjeka smješten u jezgri stanice, je u tome što se danas može ciljano i s visokom osjetljivošću očitati cijela sekvenca mitohondrijskog genoma. Taj djelić DNA koji se izrazito razlikuje od kromosomskog genoma i od njega je fizički odvojen nalazimo u mitohondrijima, mini-tvornicama koje proizvode gorivo koje nas pokreće.
- Osobitost ove metode je da ciljano određujemo sekvencu mitohondrijskog genoma uz vrlo veliku pokrivenost. Sve regije genoma mitohondrija očitavaju se više tisuća puta tijekom jedne analize, što omogućuje otkrivanje i vrlo suptilnih mutacijskih promjena u uzorku, ističe Korolija.
Najveću korist od ove metode imaju pacijenti s primarnim mitohondrijskim bolestima, koje se najčešće javljaju u dječjoj dobi.
- To su uglavnom pedijatrijski pacijenti, odnosno djeca. Riječ je o rijetkim bolestima uzrokovanima patogenim mutacijama u mitohondrijskom genomu, ali s vrlo različitim kliničkim manifestacijama, pojašnjava.
Među najpoznatijima su MELAS, Leberova optička neuropatija, Leighov sindrom i MERRF. No, mitohondrijski genom važan je i u mnogim češćim, kroničnim bolestima kod odraslih.
- Druga velika skupina su kronične bolesti, kardiovaskularne, metaboličke poput dijabetesa, neurodegenerativne bolesti te karcinomi. U svima njima može biti pogođen mitohondrijski genom, što samo po sebi ne uzrokuje bolest, ali ju pospješuje i ubrzava. I napokon, tu je i proces starenja, kojeg je jedna od najizrazitijih karakteristika propadanje mitohondrija, kaže Korolija.
Mitohondriji imaju ključnu ulogu u organizmu jer proizvode energiju potrebnu za funkcioniranje stanica.
- Mitohondriji su prisutni u gotovo svim stanicama i predstavljaju generatore energije za cijeli organizam. Imaju vlastiti genom i ako je on oštećen, oštećena je funkcija mitohondrija te energetika stanica i tkiva, objašnjava. Zbog toga su najviše pogođeni organi s najvećim energetskim potrebama: mozak, srce, mišići, jetra, bubrezi i živci. Upravo liječnici specijalisti koji se bave tim sustavima, prema kliničkim simptomima mogu posumnjati na mitohondrijsku bolest i uputiti pacijenta na analizu mito genoma.
Uvođenje metode u KB Dubrava rezultat je, navodi dr.sc. Korolija, strateške odluke bolnice i suradnje sa znanstvenim institucijama PMF-om i Institutom Ruđer Bošković.
- Ravnatelj bolnice prof.dr.sc. Lukšić i pročelnik Zavoda za znanstvenoistraživačku djelatnost i translacijsku medicinu dr.sc. Lucijanić prepoznali su potrebu za ovom vrstom dijagnostike i pozvali me da pokrenem ovu djelatnost u kliničkom okruženju, ističe Korolija.
Posebnost sustava koji je razvijen u Zagrebu jest i način obrade podataka.
- Imamo računalnu platformu izrađenu specifično za naše potrebe i analiziramo sirove podatke sekvenciranja genoma na način koji trenutačno ne omogućuju komercijalni softveri. Ovaj izuzetno složen posao odradila je Grupa za bioinformatiku zagrebačkog PMF-a pod vodstvom prof.dr.sc. Vlahovičeka, tijekom dugogodišnje akademske suradnje, naglašava. Mitohondriji su zbog svoje specifičnosti često izbačeni iz genetičkih analiza, što se, kaže, pokazuje kao sve veći propust što više saznajemo o njihovoj ulozi u zdravlju ljudi.
Velika promjena odnosi se i na dostupnost i brzinu dijagnostike.
- Ranije su se uzorci slali u inozemstvo, a u slučaju pozitivnog nalaza često je bilo potrebno dodatno analizirati srodnike i različita tkiva istog pacijenta, što je još više usporavalo proces. Danas sve to možemo napraviti ovdje sveobuhvatno i znatno brže, dodaje.
U KB Dubrava moguće je istovremeno analizirati 24 uzorka, a rezultati su dostupni u roku od četiri do šest tjedana. Neizostavan dio procesa je i genetsko savjetovanje, koje provode specijalizirani liječnici.
- Mitohondrijske mutacije nasljeđuju se majčinskom linijom, pa je važno savjetovati i druge članove obitelji, osobito one koji planiraju potomstvo, ističe.
Iako za većinu primarnih mitohondrijskih bolesti ne postoji lijek, dijagnoza i dalje ima veliku vrijednost.
- Možemo ciljano prilagoditi terapijske postupke, izbjeći nepotrebne lijekove i dijagnostičke procedure te poboljšati kvalitetu života pacijenata. Za mnoge je izuzetno važno da napokon znaju od čega boluju, kaže Korolija.
Ova metoda već je pokazala koliko može biti ključna u rješavanju složenih slučajeva.
- U jednom slučaju, u sklopu znanstvenog istraživanja provedenog na pacijentima s transplantiranim srcem, otkrili smo patogenu mutaciju koja uzrokuje MELAS. Time je postavljena dijagnoza pacijentu, ali i njegovom srodniku koji je imao drugačije simptome, no istu bolest, navodi.
Posebno je važna i za pacijente s nejasnim simptomima u odrasloj dobi.
- Simptomi se mogu pojaviti i kasnije u životu, a problem su upravo takve bolesti kod kojih se simptomi razvijaju postupno. Primjerice, kombinacija dijabetesa i gluhoće može upućivati na mitohondrijsku bolest, koja često zahvaća više sustava, objašnjava.
Ovakav pristup snažno, dodaje, doprinosi razvoju precizne i personalizirane medicine.
- Riječ je o poremećajima koji često zahvaćaju više organskih sustava, pa zahtijevaju interdisciplinarni pristup i cjelovito sagledavanje zdravstvenog problema. Upravo zbog toga mitohondrijske bolesti predstavljaju jedan od najtežih dijagnostičkih izazova, naglašava.
Metoda je trenutačno dostupna uz uputnicu, ali za specifične indikacije prema procjeni liječnika specijalista.
Najveći izazovi i dalje su u interpretaciji nalaza.
- Mnoge mutacije s patogenim potencijalom u mitohondrijskom genomu nisu do sada opisane u literaturi. Potrebna je sveobuhvatna analiza uz primjenu raznih predviđajućih računalnih alata, procjena učestalosti mutacija u populaciji, konzultacija znanstvene literature i na koncu testiranje živih stanica pacijenata kako bi se interpretirao učinak detektirane promjene, kaže Korolija.
Osim toga, metoda je iznimno osjetljiva.
- Mutacije mogu biti prisutne u vrlo niskom udjelu, pa su potrebni dobro validirani sustavi i stroge antikontaminacijske mjere u laboratoriju. U KBD-u se pokazala potreba za izdvajanjem laboratorijske linije, što je uz sredstva bolnice omogućeno i sredstvima Zagrebačke županije. Budući da se radi o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, planovi za budućnost su ambiciozni.
Naša je namjera dokumentirati novootkrivene mutacije i opisati ih u znanstvenim publikacijama, ali i razviti funkcionalne testove u suradnji s drugim institucijama u Hrvatskoj. Ti testovi, koji se provode u kulturi stanica, omogućit će dokazivanje mitohondrijske disfunkcije izazvane pojedinim mutacijama, ističe.
Konačni cilj je zaokružiti cijeli dijagnostički proces.
- Želimo uvesti i sekvenciranje gena na kromosomskoj DNA koji su odgovorni za funkciju mitohondrija, kako bismo dobili potpunu sliku genetske podloge mitohondrijskih bolesti, zaključuje Korolija.
Uvođenjem sekvenciranja mitohondrijskog genoma, KB Dubrava je, zaključuje dr.sc. Korolija, napravila velik iskorak u hrvatskom zdravstvu omogućivši bržu, precizniju i dostupniju dijagnostiku pacijentima koji su do sada često ostajali bez odgovora.
24sata © 2026
