Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
157 komentara

Radila abortuse u logoru i tako trudnicama spašavala živote...

Na današnji dan 1988. umrla je Gisella Perl, ginekologinja koja je u Auschwitzu bila prisiljena raditi za zloglasnog doktora Mengelea. On je na trudnicama eksperimentirao, a potom ih slao u plinske komore

Foto: screenshot/Youtube

U intervjuu koji je Gisella Perl, rumunjska Židovka, dala New York Timesu 1982. prisjetila se svog boravka u Auschwitzu i prvog kontakta sa dr. Josefom Mengeleom, gospodarem života i smrti u Auschwitzu. poznatijeg pod nadimkom 'Anđeo smrti'.
- Dr. Mengele mi je rekao da je moja dužnost prijaviti mu svaku trudnicu kako bi se uvjerio da se bebe lijepo razvijaju. Govorio je da trudnice idu u drugi kamp radi bolje prehrane. Poslušala sam ga ali sam uskoro saznala da ih je koristio za istraživanja i eksperimente, a nakon toga da ih je slao u smrt - ispričala je tada Gisella koja je u Auschwitzu izgubila supruga, sina i roditelje.

Foto: screenshot/Youtube

Ona je ostala živa jer su je kao liječnika zadužili da radi kao asistent u ambulanti dr. Mengelea, najpoznatijeg nacističkog liječnika koji je u plinske komore poslao čak 400 tisuća ljudi.

Izvela oko 3000 abortusa

Unatoč profesionalnim i vjerskim uvjerenjima Gisella je tada odlučila da više neće biti trudne žene u Auschwitzu. Tako će, smatrala je, spasiti nesretne žene plinskih komora, a bebe će poštedjeti brutalnih eksperimenata nakon što se rode.  Počela je krišom raditi abortuse po logorskim barakama.

Po noći bi radila svoja ubojstva iz milosrđa na prljavim podovima baraka bez medicinskih instrumenata i anestezije. Izvela je oko 3000 abortusa cijelo vrijeme misleći:  'Ako nakon ovoga budu smogle snage da nastave raditi i boriti se, možda jednog dana budu slobodne. Možda prežive pakao logora i ponovo osnuju svoju obitelj i dobiju djecu'.

U nekim slučajevima trudnoće bi bile toliko uznapredovale da više nije bilo moguće izvršiti abortus. Tada bi dr. Perl probijala vodenjak i ručno proširila cerviks kako bi inducirala porod. Nedonošče bi gotovo trenutno preminulo ,a žene bi preživjele i bez straha nastavljale raditi.
- Ne možete ni zamisliti kako je bilo uništiti život tim bebama, ali da nisam to napravila i majka i dijete bi bili okrutno ubijeni - kazala je za New York Times.

Nakon rata optužili je za dobrovoljnu suradnju sa nacistima

Pred kraj rata prebačena je u logor Bergen-Belsen gdje dočekuje britansku vojsku u travnju 1945. Cijelo vrijeme u logoru dr. Perl nije znala što joj je s obitelji. Tek poslije je saznala da su joj svi ubijeni, ali da joj je kći preživjela. Nakon rata napustila je Europu i otišla u New York. Tamo su je ispitivali kao suradnicu dr. Mengelea. Povjerenstvo koje je razmatralo njezin zahtjev za državljanstvom sumnjalo je da je dobrovoljno surađivala sa nacistima.

Ungarische Juden auf Rampe / Auschwitz1944 | Autor: Profimedia Foto: Profimedia

- Ubijeni su moj sin, moj muž, majka, otac, braća i sestre. Mene je Bog sačuvao s nekom svrhom. Ta svrha je da nastavim biti liječnica i porodim u slobodi bar onoliko koliko sam ih u logoru morala ubiti kako bih spasila majke. Ako to ne budem mogla, Bog je pogriješio, trebala sam umrijeti - kazala im je tada. Poslije mučnih ispitivanja dobila je državljanstvo jer su u njezinu korist svjedočili preživjeli logoraši.

'Bože duguješ mi život - zdravo dijete'

Kako su njezine diplome bile izgubljene, morala je ponovno položiti sve ispite kako bi radila kao ginekologinja. Zaposlila se na preporuku bivše američke prve dame Eleonor Roosevelt u bolnici 'Mount Sinai Hospital” u New Yorku gdje je tijekom karijere izvela oko 3000 porođaja i postala stručnjak za liječenje neplodnosti. Prije svakog poroda izgovarala je rečenicu: 'Bože, duguješ mi život - zdravo dijete.'

Gisella Perl na kraju je uspjela pronaći i kćer s kojom je 1979. godine preselila u Izrael.  Umrla je na današnji dan 1988. godine u 81. godini. Svoja potresna iskustva opisala je u knjizi 'Bila sam liječnica u Auschwitzu' prema kojoj je 2003. napravljen film 'Out od ashes' (Iz pepela).

Tema: History

Možda vas zanima i ovo:
Message