Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
11 komentara

Rastu krediti, a kamate najviše padaju kod stambenih kredita

Sada Litva i Latvija  imaju više kamatne stope na ovu vrstu kredita, a sve nove države članice izvan euro područja imaju više stope na stambene kredite...

U  trećem i početkom četvrtog tromjesečja 2017. u bankarstvu su profilirani trendovi  kakve općenito možemo nazvati pozitivnima. Rast portfelja kredita stanovništvu se nastavlja, dok se kod kreditiranja poduzeća zadnjih mjeseci vidi usporavanje što može biti posljedica krize u Agrokoru, pokazuju podaci iz  posljednje  ovogodišnje  kvartalne publikacije Hrvatske udruge banaka – HUB  Pregledi koji analiziraju posljednje agregirane podatke hrvatskog bankarskog sektora.

Kamatne  stope  na  kredite su i dalje u padu, a pad je najizraženiji kod stambenih  kredita. Pri tome treba imati na umu da se razdoblja pada odnose na mjesece prije odobrenja značajnijih iznosa iz državnog poticajnog programa  za  mlade. Sada među zemljama članicama europodručja Litva i Latvija imaju više kamatne stope na ovu vrstu kredita, a sve nove države članice izvan euro područja imaju više stope na stambene kredite.

Rast  kamatne  marže  je  zaustavljen  -  povećana  je za svega stoti dio postotnoga boda,  s  2,83  postotna boda u drugom na 2,84 boda u trećem kvartalu.  I  dobit banaka je ove godine za oko 45% manja u odnosu na 2016. Povrat na kapital se na  kraju  trećeg  tromjesečja kretao oko 5,8%, no prosjek će na kraju godine biti niži jer će iz obračuna izaći uspješno zadnje tromjesečje 2016. i ući prvo tromjesečje 2017. kada su neke banke već počele agresivnije ispravljati vrijednosti imovina zbog krize u Agrokoru. Lošiji rezultat  u  usporedbi s prošlom godinom se općenito može pripisati ispravcima vrijednosti koji su povezani s krizom u Agrokoru.

Bankarski sustav u Hrvatskoj je izrazito stabilan. Uz kapitalnu adekvatnost od  22,7%  šesti  je  po visini toga omjera u EU. U isto vrijeme ima visoko pokriće loših kredita ispravcima vrijednosti (iznad 60%), a omjer loših kredita  se smanjuje. U trećem tromjesečju 2017. zabilježen je pad na 12,5% (s  13,2%  na  kraju  drugog  tromjesečja).  Iza  poboljšanja omjera loših kredita, koji  je još uvijek relativno visok ali je daleko od historijskog maksimuma  od  17,3%  koji  je  zabilježen  sredinom  2015., stoje prodaje kreditnih portfelja i gospodarski oporavak.

Ako se dodatno uzme u obzir visoka likvidnost, nastavak povoljnog stanja na međunarodnim financijskim tržištima te gospodarski oporavak, hrvatske banke se  sada  nalaze  u  fazi zaoštravanja tržišnog natjecanja, visoko kapitalizirane te spremne odgovoriti na svaku zdravu potražnju za kreditima uz kamatne stope koje su, gledano u duljoj vremenskoj perspektivi, najniže u povijesti.

Cijeli HUB Pregled objavljen je na web stranicama Hrvatske udruge banaka.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message