Ravnatelj DHMZ-a: Svijet je topliji, ali još nije kataklizma

Svjetski meteorološki dan, koji se obilježava 23. ožujka, podsjeća nas na ključnu ulogu meteorologa u suvremenom društvu. Tom prigodom, glavni ravnatelj DHMZ-a, dr. sc. Ivan Güttler, osvrnuo se na aktualne klimatske promjene i njihovo percipiranje u javnosti.

Güttler ističe da su vremenske prognoze postale sastavni dio naše svakodnevice, dostupne putem različitih medija i aplikacija.

- Prognoze danas, 2025. godine, znatno su kvalitetnije nego, primjerice, 1995. ili 2005. godine. Znanstveno područje prognoze kontinuirano napreduje - rekao je za HTV. Međutim, kada je riječ o klimatskim promjenama, još uvijek postoji određeni skepticizam, iako je on bio izraženiji prije dva desetljeća.

- Danas je broj klimatskih problema, poput toplinskih valova, oluja i požara, nešto što građani ponekad sami dožive u svojoj neposrednoj blizini. Ljudi vide promjene koje ne možemo zanemariti - dodaje.

Kao ilustraciju promjena, Güttler navodi smanjenje količine snijega u Hrvatskoj.

- Svatko tko ima 30 ili 40 godina sjeća se da je u 80-ima bilo puno više snijega nego danas. Tog snijega svakog desetljeća ima otprilike pet posto manje, što je dovoljno da to uočimo i budemo svjesni da klimatske promjene nisu samo znanstvena teorija, već realnost koja se događa oko nas - objašnjava.

Prošla godina ostat će zabilježena kao najtoplija otkako postoje sustavna mjerenja. Pariškim sporazumom dogovoreno je da se porast globalne temperature ograniči na 1,5 do 2 stupnja Celzija. "Ne možemo potpuno zaustaviti klimatske promjene zbog svih intervencija koje smo napravili u atmosferi. Ono što se dogodilo prošle godine nije još kršenje tog sporazuma. Pariški sporazum bit će prekršen kada budemo imali razdoblje od 10 ili 20 godina gdje će prosječna temperatura biti veća od 1,5 stupnja. Nažalost, probit ćemo tu granicu", upozorava Güttler.

Unatoč zabrinjavajućim trendovima, Güttler smatra da situacija još nije katastrofična. "Svijet je topliji, ali to još nije kataklizma, odnosno kraj svijeta. Ako bismo uspjeli ograničiti porast temperature na 1,5 do 2 stupnja, većina zajednica mogla bi se prilagoditi takvoj klimi. Međutim, najsiromašnije države i one s niskim obalama, poput Bangladeša, suočile bi se s velikim izazovima", zaključuje.