'Razmišlja se već duže da se i cjepiva protiv vodenih kozica i HPV-a uvedu kao obvezna'

Mi cijepimo protiv 11 antigena, imali smo zabilježen pad cijepnog obuhvata za vrijeme Covid pandemije 2020. i 2021.,a sa zadovoljstvom možemo reći da nam u 2022. ponovno raste obuhvat iako nismo još dosegnuli pretpandemijsku 2019., ali smo na dobrom putu da to postignemo, kazao je šef HZJZ-a Krunoslav Capak na konferenciji povodom Svjetskog i Europskog tjedna cijepljenja na kojoj se govorilo o razini procijepljenosti u Hrvatskoj i učincima Covid pandemije na provođenje cijepljenja. 

'Obuhvat cijepljenja protiv morbili, rubeola i parotitisa mora biti veći'

Što se tiče cijepnog obuhvata protiv morbili, rubeola i parotitisa, istaknuo je, trenutno smo na 91,04 posto procijepljenosti dok je 2019. obuhvat bio na 93 posto.

- Dakle, nešto smo slabiji, ali bolji nego što je to bilo 2020. i 2021. U nekim županijama cijepni obuhvati rastu, tradicionalno južne županije Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska imaju puno loše cijepne obuhvate, ali i kod njih je zabilježen trend porasta što je dobro - naglasio je podsjetivši na kriznu situaciju, epidemiju morbila u Dubrovniku prije nekoliko godina, upravo zbog niske razine procijepljenosti.

- Kod morbila treba biti baš visok cijepni obuhvat, najbolje bi bilo 95 posto. Tada smo poduzeli brojne akcije da se obuhvat poveća, uveli smo savjetovanje i drugo mišljenje pa su epidemiolozi dežurali u savjetovalištima jer se, kao što znate, uz morbile veže ona priča o nekim psihičkim poremećajima kod djece vezanih uz cijepljenje, što je kasnije demantirano, ali je izazvalo sumnjičavost kod roditelja. Kod nas je cijepljenje obavezno pa onda postoje i određene kazne za roditelje koji ne cijepe svoju djecu, što, naravno, nije tako učinkovito kao edukacija i zdravstvena pismenost, kao i svijest o važnosti cijepljenja. Mi dugi niz godina na tome radimo i postižemo određene uspješne rezultate - dodao je uz naglasak da bi se u školskom kurikulumu trebale pojačati edukativne aktivnosti koje se tiču cijepljenja protiv raznih bolesti, kao i o zdravim aktivnostima.

- Već sad u kurikulumu ima dio, ali mi smatramo da bi to trebalo pojačati - poručuje.

Za sva cijepljenja bi trebao biti puno bolji odaziv, ali, naglašava, protiv morbili, rubeola i parotitisa, koje su visoko zarazne virusne bolesti opasne i po život, mora biti veći.

- Naravno da je strahovito važno da se radi i na povećanju obuhvata i kod neobaveznih cijepljenja, kao što je protiv gripe. Nažalost, svo cjepivo tu nije potrošeno, blizu smo potrošenih 400.000 doza ove godine, a na lageru je bilo skoro 700.000. Prije pandemijske 2009. godine smo imali izrazito obuhvate što se tiče cijepljenja protiv gripe, nakon toga je pao, a 2014. i 2015. se počeo vraćati. Nažalost, opet je pandemija Covida malo to poremetila, ali sad nam opet raste i imamo uzlazni trend, nadam se da će u idućim godinama biti obuhvat i bolji - rekao je. 

'Trebalo bi razmisliti da se cijepljenje protiv HPV-a uvede kao obavezno'

Uz obvezno cijepljenje protiv 11 bolesti, Capak je istaknuo kako se uvijek razmišlja o uvođenju obaveznog cijepljenja protiv još nekih antigena. Trenutno neka promišljanja idu u smjeru cijepljenja protiv vodenih kozica i HPV-a,

- U nekim zemljama je obavezno cijepljenje i protiv vodenih kozica. Do sada naše analize i stručna mišljenja pokazuju, s obzirom da se radi o blagoj bolesti ukoliko dijete oboli u najranijoj dobi, a što se kod nas još uvijek redovito dešava, i onda treba pažljivo odvagati da li bi trebalo uvesti to kao obavezno cijeljenje ili ne. A već niz godina se razmišlja da HPV postane obavezno cijepljenje, ali to je, opet, kod nas vezano uz neka određena svjetonazorska pitanja, a prisila i obveznost nikad ne donose dobro nego trebamo raditi na edukaciji - poručio je. 

Marija Bubaš, državna tajnica Ministarstva zdravstva, smatra da bi zaista trebalo razmisliti da se cijepljenje protiv HPV-a uvede u program obveznog cijepljenja. 

- Ono je kod nas dostupno na dobrovoljnoj bazi, dobna granica za primitak cjepiva je smanjena, čak na devet godina, preporučuje se u dobi 10, 11 godina. No, treba razgovarati s ključnim dionicima i javnošću i oprezno postupiti kad uvodi neko cjepivo u program obveznog cijepljenja - kazala je.

Unazad 10 godina, naveo je predsjednik epidemiološkog društva Miroslav Venus, sve je veća procijepljenost protiv HPV-a.

- Najviše djevojčica, ali i dječaka jer je predviđeno za oba spola - dodao je.

Vezano za pandemiju Covida, šef HZJZ-a poručuje da će, i ako se proglasi kraj pandemije, virus biti i dalje tu. 

OD 23. DO 29 TRAVNJA Europski tjedan cijepljenja bit će posvećen propuštenim dozama zbog pandemije koronavirusa

- Ali kako raste imunitet, bilo stečenim preboljenjem ili cijepljenjem, tako će njegovi efekti, ukoliko sve ostane na ovom Omikronu, biti sve slabiji i slabiji. Intenzivno pratimo da li će se pojaviti neki novi soj. Ovo što se pojavila podvarijanta Omikrona Arcturus, nema nekih značajnih razlika između drugih podvarijanti koje kolaju, iako izgleda da se nešto brže širi, ali što se tiče kliničke slike, ostalo je sve na razini Omikrona, dakle blaga klinička slika, piše se da izgleda da može kod djece uzrokovati konjunktivitis, ali nije još stručno i znanstveno potvrđeno - rekao je dodavši kako kod nas nije zabilježena još uvijek ova podvarijanta, ali i da je cijepljenje protiv Covida na izrazito niskoj razini. 

- Mogu izraziti žaljenje što taj novac nije drugačije upotrebljen, ali naprosto kad dođe pandemija i ovakva nova bolest, sjetite se Božića kad se najavljivalo cjepivo i kad je bio užasno velik interes za cijepljenjem i Europska komisija je za sve nas sklapala ugovore, koje mi nismo mogli mijenjati i to je uvijek kad je u pitanju nova bolest i pandemija. Mi smo se priklonili zemljama koje traže načina da promijene ugovore i već smo čitav niz isporuka farmaceutske industrije odgodili. Radimo ono što je najviše u interesu naših pacijenata, ali, nažalost, ugovori koji su potpisani su obvezujući i moramo se ponašati kako se u kulturnom svijetu ljudi ponašaju. Ako smo sklopili ugovor, u tom slučaju možemo jedino u pregovore s farmaceutskom industrijom, a ne možemo od njih odustati - kazao je govoreći o dozama koje će se morati baciti.

'Posljednja dva mjeseca imamo više nego ikad u mojoj 33-godišnjoj praski invazivnih infekcija uzrokovanih biogenim streptokokom'

Naglašavajući važnost cijepljena podsjetio je kako je upravo tim dostignućem u medicini suzbijena epidemija velikih boginja. Još uvijek imamo velik broj pneumokoknih bolesti unatoč činjenici da se cijepljenje provodi od 2019. godine, istaknuo je pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike Fran Mihaljević, Goran Tešović.

REKORDAN BROJ Povećana potražnja za cjepivom protiv pneumokoka, HZJZ nabavio još 15.000 doza

- Posljednja dva mjeseca viđamo veći broj invazivnih infekcija uzrokovanih biogenim streptokokom, kako kompliciranih upala pluća, tako i toksičnih šok sindroma. Takvih bolesnika ima definitivno puno više nego ikada u mojoj 33-godišnjoj kliničkoj praksi, a radi se o pojavi koja je uočena i u drugim europskim zemljama - rekao je. 

Državna tajnica Bubaš naglasila je činjenicu da je Hrvatska zemlja s dugom tradicijom provedbe imunizacije u populaciji. 

- Procijepljenost nam je na zadovoljavajućoj razini, mogla bi biti i bolja, sigurno, uvijek možemo bolje, ali ne smijemo propustiti zadržati isti intenzitet naših aktivnosti kako bi se ta razina zadržala ili poboljšala. Svjesni smo da nam je upravo Covid pandemija otvorila polemiku o važnosti cijepljenja, a pokazalo se da cjepivo spašava živote. Zdravstvena reforma koju provodimo fokusirana je upravo na prevenciju, koja je krucijalna. Jako je važno da se intenzivira cijepljenje kao tema kroz primarnu zdravstvenu zaštitu. Globalni je cilj, pa tako i naš nacionalni, smanjivanje smrtnosti, kao i 50-postotno smanjenje broja djece koja nemaju primljenu niti jednu dozu cjepiva - poručila je. 

'U 21. stoljeću uvjeravati i dalje nekoga koliko je cjepivo značajno...'

Pandemija Covida, podsjeća Venus, razotkrila je dosta toga. 

- Maske su pale, što bi se reklo. U 21. stoljeću i dalje uvjeravati nekoga koliko je cjepivo značajno, jedno od najznačajnijih postignuća u povijesti civilizacije... Unatoč tome i dalje imamo određena nerazumijevanja i strah, gdje se stavlja u drugi plan dobrobit cijepljenja naspram straha od mogućih nuspojava. Za Covid cjepivo su često rekli da je napravljeno na brzinu, aludirajući da je napravljeno površno, a nije na brzinu nego brže jer su okolnosti bile takve da se su naprosto neke administrativne faze bile malo ubrzane i cijelo čovječanstvo se pokrenulo. Dok nismo imali cjepivo prigovaralo se da se u 21. stoljeću služimo epidemiološkim mjerama iz 19. stoljeća, a kad smo dobili moderno cjepivo nove generacije onda su nastali prijepori i i sumnje da je napravljeno brzo i da nije kvalitetno, za što se pokazalo da nije tako i da je cjepivo ispunilo svoju osnovnu funkciju - naglasio je i pozvao sve da poklone povjerenje struci.

- Kad govorimo o primarnoj prevenciji, ne možete napraviti puno ako nemate dobar odgovor od samih građana. Naši ljudi generalno nisu pretjerano zainteresirani za svoje zdravlje pa postanu naglo zainteresirani za svoju bolest pa su nezadovoljni, primjerice netko tko je pušač i razboli se pa mora čekati na CT pluća, i svi su drugi krivi. I ljudi se sami moraju aktivnije uključiti u zaštitu svog zdravlja - zaključio je.