Reforma za budućnost: Praksa, ne štrebanje gradiva napamet

Prva dionica Cjelovite kurikularne reforme je gotova. Voditelj ekspertne skupine Boris Jokić i njegovi suradnici danas su objavili preostale dokumente koji se odnose na pojedine predmete.

Nakon sastanka voditelja ekspretne radne skupine Borisa Jokića, ministara Predraga Šustara i prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka na konferenciji za novinare objavili su kako je Jokiću produljen mandat dok traje javna rasprava , a to je najmanje idućih mjesec dana. Vladajući se slažu s kurikularnom reformom, a Jokić je istakno da je to prvi put da je reforma dobila podršku s najviše razine.

Iz Karamarkova ureda su nam prošli tjedan rekli kako podržavaju cijelu reformu.

- Moramo nastaviti raditi, reforma definitivno treba ljude koji će se boriti za nju i razvijati je - rekao je Jokić, koji je na reformi dosad volontirao. U nastavku objavljujemo detalje i konkretne primjere iz svakog predmeta na kojima su učitelji danonoćno radili. Najveća promjena u apsolutno svim predmetima jest - manje definicija, manje formula, manje reproduciranja činjenica, a više prakse i konkretnih primjera. Cilj je da se djeca nakon školovanja snalaze u životnim situacijama, da razumiju ono što su naučili i to znaju primijeniti. Iz ovih dokumenata jasno je što moraju znati na kraju određenog razdoblja - odnosno ishodi učenja.

- Ovom reformom se obrazovanje od sadržaja odmiče k učeniku. Za svih 29 predmeta u svim razredima kurikulumi sadrže ishode učenja u kojima su jasno iskazana očekivanja od učenika vezana uz aktivnosti i sadržaje obrazovanja. Ishodi u kurikulumima su pisani uvijek iz perspektive učenika i jasno upućuju na to što se očekuje da učenik zna i može učiniti. Kao primjer promjene k ishodima može poslužiti biologija, gdje učenici tijekom obrazovanja četiri puta uče o fotosintezi. Dosadašnji programi navodili su pojmove vezane uz fotosintezu bez obzira na to je li riječ o 5. osnovne ili 3. razredu srednje škole. To je za ishod imalo da se često fotosinteza složenije obrađivala u osnovnoj nego u srednjoj školi. U novim kurikulumima je svaki ishod vezan uz fotosintezu dodatno razrađen kroz podishode, preporuke za ostvarenje i opise razina usvojenosti kroz izvedbu učenika, čime se povećava jasnoća i utječe na objektiviziranje ocjenjivanja - objašnjava Jokić.     

Velika promjena je i to da je prvi put postignuta vertikalna prohodnost, od petog razreda osnovne do četvrtog razreda srednje škole. Razrađeni su ishodi za svih pet koncepata za sve godine učenja predmeta prema razinama usvojenosti (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra, iznimna). Te razine ne predstavljaju školske ocjene nego trebaju pomoći učitelju u praćenju napretka učenika i vrednovanju njihova znanja.

- Nastavnici će pomoću tih ishodovnih razina moći točno pratiti djetetov napredak i usmjeriti ga – dodatno objašnjava Martina Glučina, profesorica povijesti u Srednjoj poljoprivrednoj i tehničkoj školi Opuzen te Gimnaziji Metković. Osim usvojenosti znanja, u biologiji će se, primjerice, vrednovati prirodoznanstvene vještine, objašnjava profesorica Valerija Begić. To znači postupci i procesi pri istraživanju, sposobnosti učenika da prikažu dostupne podatke, da raspravljaju o temi, rješavaju zadatke, uočavaju pogreške i predlažu vlastita rješenja vezana uz neku situaciju, npr. u lokalnoj zajednici. Svi profesori posebno ističu veću autonomiju učitelja i to kako posljednjih godinu dana žive za reformu.

- Hrvatska je mala zemlja i, ako se sad uzalud potroši kritična masa učitelja koji su spremni provesti reformu, daljnjih desetak i više godina teško će biti uvjeriti učitelje da se ponovno pokrenu. Kako Hrvatska nema rezervnu ekipu stručnjaka i učitelja, koja sjedi negdje na klupi, nadajmo se da politika neće odbaciti dosadašnji rad samo zato što može.

Tijekom rada na reformi promijenilo se mnogo, stručnjaci sa svih razina obrazovanja surađivali su i komunicirali drukčije, razvila se atmosfera razmjene mišljenja i stvaranja, poticalo se razmišljanje o kurikulumima i sustavu obrazovanja na netradicionalan način. Mentalni sklop učitelja koji su radili na novim kurikulumima je promijenjen i mi se više ne možemo vratiti unatrag - objašnjava profesorica informatike Lidija Kralj. Najbolji primjer za to navodi Jokić:

- Učenici će u prvom razredu slušati Beatlese, a u drugom Queen!

- U novom kurikulumu fokus je pomaknut s učenja o računalnim programima na poticanje učenika na kreativno izražavanje pomoću digitalnih tehnologija i stvaranje novih programskih rješenja. Informacije i digitalna tehnologija, Računalno razmišljanje i programiranje, Digitalna pismenost i komunikacija te e-Društvo obuhvaćaju razvoj logičkog razmišljanja, rješavanje problema, odgovornu i primjerenu uporabu tehnologije te snalaženje u e-društvu. Prvi put informatika se pojavljuje kao ravnopravan izborni predmet u svim razredima osnovne te kao obavezni predmet u prva dva razreda srednje - kaže Kralj.     

Čitanje i pismenost: Djeca mogu i sama birati što će čitati za lektiru

Mnoga testiranja pokazala su kako djeca u hrvatskim školama loše stoje s razumijevanjem tijekom čitanja. To moramo promijeniti, smatra Nikolina Marinić (43), profesorica hrvatskog iz Bjelovara.

- U predmetnom kurikulumu za hrvatski jezik naglasak smo stavili na ovladavanje komunikacijskom jezičnom kompetencijom na standardnom hrvatskom jeziku. To se odnosi na čitanje, pisanje, govorenje, slušanje i razgovaranje, djelatnosti koje su nam doista bitne u svakodnevnim situacijama - kaže Marinić. Osim književnih tekstova novost je da će se vježbati čitanje obavijesnih ili informacijskih tekstova koji uključuju grafove, tablice, popularnoznanstvene tekstove i novine. Promjene su i u lektiri.

- Nema popisa lektirnih djela nego su to prijedlozi književnih tekstova. Tijekom školske godine učenici će moći sami izabrati jedno djelo koje će pročitati i o njemu razgovarati na satu - kaže profesorica. Dodaje kako se nastava neće svoditi na bubanje definicija glasovnih promjena nego isključivo na njihovoj primjeni u jeziku i govoru.     

Trajno znanje: Razlomci im ne idu, od 1 razreda učit će polovine

Gradivo iz matematike su profesori prilagodili razvojnom uzrastu djece - neke teme su zato preselili u više razrede a neke rasporedili na nekoliko razreda.

- Primjerice, potencije su se do sada učile već u osnovnoj školi i u prvom razredu srednje škole, a sad smo taj koncept provukli od petog razreda osnovne do trećeg razreda srednje škole - kazuje profesorica matematike Snježana Šišić (54). Financijsku pismenost provukli su kroz cijelo školovanje. Nakon problema s kreditima u švicarcima, smatra, više nitko ne može izbjegavati tu temu.

- Tako će djeca od prvog do četvrtog razreda, prema predloženom kurikulumu, usvajati znanja kao što su novčane jedinice, a u srednjoj školi rješavati problemske situacije dizanja kredita - kazuje Snježana. Također, razlomci su velik problem većine učenika, ali ako od prvog osnovne počnemo govoriti što je pola kolača i ako to djeca razumiju, iako ne zapisuju, u kasnijim razredima će im biti puno lakše shvatiti što je osmina i računati s tim brojevima, smatra profesorica matematike Šišić.    

Spikanje i šprehanje: Od toliko gramatike zaborave razgovarati

Novi kurikulumi stranih jezika (nastavnih predmeta Engleski jezik, Njemački jezik, Talijanski jezik i Francuski jezik) predstavljaju znatan odmak od dosadašnjih nastavnih planova i programa.

Umjesto navođenja sadržaja, tj. nabrajanja gramatičkih struktura i popisa tema koje se u pojedinoj godini učenja i poučavanja jezika moraju obraditi, kurikulumi su organizirani u tri domene, a temelje se na definiranju odgojno-obrazovnih ishoda usmjerenih na učenika.

- Cilj je razvoj mlade osobe koja će nakon završetka petog obrazovnog ciklusa moći samostalno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima stranog jezika u govoru i pismu, uspostavljati skladne međukulturne odnose i nastaviti učenje jezika kako bi se mogla prilagoditi različitim kontekstima i životnim okolnostima - kaže Irena Pavlović (38), voditeljica skupine za engleski. Učitelj ima ključnu ulogu u kvaliteti realizacije novoga kurikuluma. Omogućena mu je veća kreativnost.     

Istraživanje: Uče dijelove bubrega, a ne znaju čemu služe

Nastava iz biologije tako bi konačno trebala većim dijelom biti ispunjena pokusima, promatranjem, izlaskom iz učionice u prirodu...

- Smanjujemo broj činjenica i pojmova kako bismo se posvetili iskustvenom i istraživačkom učenju - objašnjava profesorica Valerija Begić (42), koja je radila na kurikulumu za biologiju.

- Više nećemo ispitivati tisuću definicija i značenje određenih pojmova. Djeca moraju razumjeti kako funkcionira svijet oko njih, samo teorija nikako im nije dostatna – kaže profesorica. Objašnjava to na gradivu u kojem djeca uče kako se hrane ptice i kako su razvijale prilagodbu za različitu vrstu hrane te kako je ishrana povezana sa staništem. Npr. zašto ptice koje se hrane ribom imaju različit oblik kljuna u odnosu na ptice koje se hrane sjemenkama. Najlakši način da to nauče je koristiti iskustva djece vezana uz promatranje ptica u okolini, kaže ona. Svaki učitelj prema interesu učenika odabire primjere ptica na kojima će objasniti njihove prilagodbe i u tome ima potpunu autonomiju.     

Nema štrebanja godina: Po 40 posto Hrvatske i svjetske povijesti

Nastava u osnovnim školama organizirana je i dalje prema kronološko-tematskom načelu te je obvezna obrada svih tema, uz mogućnost dubljeg pristupa. NIje bitno da nabroje sve godine nego da shvate povijesni kontekst u kojem su se događaji zbili. Velika promjena dolazi u srednjim školama, gdje su sadržaji strukturirani tematski.

- Nema smisla da dolaskom u prvi razred srednjih škola i gimnazija učenici iznova uče ono što su već učili u osnovnoj školi. Tematskim pristupom kroz područja za predmodernu, modernu i suvremenu povijest dobiva se vrijeme potrebno za dubinsku obradu. Tematska područja za predmodernu povijest su, recimio, Otkrivanje svijeta, a za suvremenu povijest Liga naroda i Domovinski rat - navodi profesorica povijesti Martina Glučina (42). Prema planu tijekom godine obrađivalo bi se četiri-pet tema po 10-20 sati, ovisno o procjeni nastavnika.

- Preporučeni omjer sadražaja u srednjim školama je 40 posto hrvatske povijesti, 40 posto svjetske i 20 posto će biti na izbor nastavnicima.     

Programiranje: Informatika obavezna u dva razreda srednje 

Iako se status predmeta informatika u osnovnoj školi ne mijenja, novim kurikulumom informatika se pojavljuje kao izborni predmet već od prvog razreda osnovne škole sa satnicom 70 sati godišnje - objašnjava profesorica matematike i informatike Nikolina Bubica (45) iz dubrovačke OŠ Mokošica. U općim, klasičnim i jezičnim gimnazijama će, prema prijedlogu novih dokumenata, biti obavezan predmet prve dvije godine.

U radnoj skupini za informatiku smatraju da je razvoj računalnog razmišljanja već od prvog razreda osnovne kroz rješavanje primjerenih problemskih i logičkih zadataka jedan od ključnih ciljeva.

- Primjerice, slaganje podataka na koristan način, razmatranje i rješavanje složenijeg problema rastavljajući ga na niz manjih problema, igrama pamćenja, edukativnim igrama, unplugged aktivnostima, različitim natjecanjima kao što su Klokan bez granica, Bebras…), rješavanje problema te programiranje, čime se postupno uvodi učenike u svijet digitalne tehnologije - kaže Bubica.     

Rano prepoznavanje: Novi plan za nadarene i za djecu s teškoćama

Novost kod djece s teškoćama u razvoju je osobni kurikulum, koji će se graditi u potpunosti prilagođen njima. Osobni kurikulum obuhvaća i veću ulogu roditelja u inkluzivnom obrazovanju, da i oni daju preporuke o prilagodbama njihovu djetetu.

- Naglasak je na vertikalnoj protočnosti, odnosno da djeca koja trebaju prilagodbu budu što ranije prepoznata u sustavu, već u predškoli, te da se prilikom prelaska u školski sustav nastavlja ta podrška - kazuje doc. dr. sc. Jelena Kuvač Kraljević, koja je radila na kurikulumu za djecu s teškoćama u razvoju. Velik problem je e-Matica, dokument u koji bi se tijekom cijelog školovanja unosili podaci o prilagodbama koje su djeca s teškoćama u razvoju imala. Dobro zamišljeno, ali nije nikako funkcioniralo. Mora postati funkcionalnija i to novi kurikulum i predviđa. Novi kurikulumi posebno obrađuju i djecu koja imaju iznimne sposobnosti. Edukacija nastavnika odigrat će ključnu ulogu u radu s takvom djecom.     

Učenici su u fokusu

Ono što svi koji su radili na reformi ističu da je nova škola orijentirana isključivo na učenika i na primjenjivanje znanja.

Na reformi radilo 436 ljudi

U reformi je sudjelovalo 436 članova stručnih radnih skupina: učitelja, nastavnika, ravnatelja i znanstvenika.

U školama već od jeseni?

Ako sve bude prema planu, eksperimentalno će se kurikularna reforma početi primjenivati u školama već od jeseni.

Trud, rad i entuzijazam

Članovi su imali 647 fizičkih i stotine online sastanaka. Izradili su 55 prijedloga kurikularnih dokumenata.

Reforma se ne zaustavlja, ali...

Prvi dio dokumenata stručnjaci su objavili nakon što je nova vlada u saborskim smjernicama objavila da se reforma zaustavlja.

A sad slijedi sud javnosti

Na redu je javna rasprava, u koju se mogu uključiti svi - ipak o toj reformi ovisi i sadašnjost i budućnost djece.

Od kuda novac za reforme?

 Na reformi stručnjaci rade već godinu dana, a financirana je iz proračuna te dijelom iz fondova Europske unije

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku. 

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.