Obavijesti

News

Komentari 1

Reporter 24sata Miho Dobrašin osvojio međunarodnu nagradu: 'Njegov rad se posebno ističe...'

Reporter 24sata Miho Dobrašin osvojio međunarodnu nagradu: 'Njegov rad se posebno ističe...'

Miho Dobrašin je istaknuo da mu je najveća nagrada mogućnost informiranja javnosti o izazovima s kojima se suočavaju Jadransko i Jonsko more, te njihovo zaleđe...

VIDEO

Hrvatski novinar Miho Dobrašin, reporter 24sata, osvojio je europsku nagradu koju od ove godine dodjeljuje Strategija EU za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR).

Dobrašin je osvojio prvo i treće mjesto na natječaju otvorenom za novinare iz 33 zemlje članice EU-a i EUSAIR-a.

Međunarodni žiri ocijenio je njegov članak "Studenti idejama nastoje oživjeti luke jadransko-jonske regije" konkretnim i efikasnim doprinosom razumijevanju makroregionalne suradnje u sklopu EUSAIR-a.

EUSAIR čine Hrvatska, Slovenija, Italija, Grčka, San Marino, BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija.

Dobrašinu, koji je već 2010. godine osvojio nagradu Europske komisije za najboljeg mladog novinara, priznanje je dodijeljeno u Izoli tijekom otvaranja konferencije "Tjedan mediteranske obale i makroregionalne strategije".

"Mihin rad se posebno ističe zbog svoje usmjerenosti na hvale vrijedan projekt regionalne suradnje među mladim inovativnim ljudima, a koji potencijalno ima ključnu ulogu u razvoju regije Brčko", navedeno je u obrazloženju nagrade.

"Mihino izvanredno novinarstvo primjer je suštine natjecanja, a to je rasvjetljavanje rada EUSAIR-a", dodano je.

Miho Dobrašin je istaknuo da mu je najveća nagrada mogućnost informiranja javnosti o izazovima s kojima se suočavaju Jadransko i Jonsko more, te njihovo zaleđe. 

"Klimatske promjene, onečišćenje okoliša, nezaposlenost i odlazak mladih problemi su s kojima se suočavaju zemlje tog prostora", rekao je.

Napomenuo je da postoje zanimljivi zajednički projekti korisni za suzbijanje tih problema. Kao svijetlu točku naveo je mlade ljude koji aktivno doprinose svom kraju i očuvanju "prelijepog Mediterana".

Dobrašin se zatim u estonskom gradu Narvi susreo s Elisom Ferreirom, europskom povjerenicom za EU fondove i kohezijsku politiku, koja mu je čestitala na osvojenoj nagradi.

"Rad novinara smatram jako važnim kada je općenito riječ o kohezijskih politici", rekla je Portugalka Ferreira.

"Pitate li nekog građanina koji je smisao EU-a počet će filozofirati. No upitate li ga, da nije nimalo profitirao od EU-a, kakvi bi njegov grad i njegova zemlja bili", dodala je.

"Tada shvatiš da diljem Europe, gdje god se okreneš, vidiš škole, ceste, centre kulture i bolnice koje su se okoristile tom solidarnošću", napomenula je Ferreira u Estoniji gdje je obišla industrijske pogone sufinancirane novcem iz EU proračuna.

Zahvalila je Dobrašinu na novinarskom radu.

Hrvatska je 1.lipnja na godinu dana preuzela predsjedanje EUSAIR-om, političkim okvirom s 10 zemalja sudionica koji će se prvi put od osnutka 2014. baviti i prekograničnim socijalnim pitanjima.

Dobrašin je pozvao povjerenicu Ferreiru da dođe na hrvatsku obalu gdje će se od 15.do 17. svibnja održati godišnji forum EUSAIR-a.

Drugo mjesto na novinarskom natječaju EUSAIR-a osvojio je Dino Subašić, novinar RTV Slovenije.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 1
VIDEO

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...
FELJTON: ČERNOBIL, 3. DIO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...

Hrabro su ušli ispod reaktora i ispustili vodu, ali i tamo su prošli pravu dramu jer su ostali bez svjetla. Iako su znali da riskiraju bolnu smrt od radijacije, otišli su i spasili svijet od još veće katastrofe...
Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju