Roditelje kažnjavaju ako odbiju cijepiti dijete: Kazne su blage, a bolesti mogu biti vrlo teške...

Sanitarna inspekcija je od 2024. godine do danas pokrenula 55 prekršajnih postupaka protiv roditelja koji se protive redovitom cijepljenju djece protiv zaraznih bolesti, odgovor je Državnog inspektorata za 24sata. Kad roditelj odbije cijepiti dijete protiv ospica, zaušnjaka, dječje paralize, hripavca ili bilo koje druge bolesti za koju je cjepivo obavezno, pedijatar je dužan uputiti ga epidemiologu na savjetovanje, a ako roditelj i dalje ostaje pri svome i pritom nema medicinskog opravdanja zbog kojih dijete ne bi smjelo biti cijepljeno, slijedi prijava sanitarnoj inspekciji i, u konačnici, prekršajni postupak na sudu. Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kazna za necijepljenje djeteta iznosi 266 eura.

Prema odgovoru Ministarstva pravosuđa, od početka 2025. do danas pokrenuta su 23 prekršajna postupka zbog neizvršavanja obveze imunizacije protiv bolesti utvrđenih Programom obveznog cijepljenja djece školske i predškolske dobi. U istom razdoblju pravomoćne odluke donesene su u 25 postupaka, i to 19 osuđujućih i šest oslobađajućih presuda. Podaci o pravomoćnim presudama odnose se na postupke neovisno o datumu njihova pokretanja na sudu.

Pregledali smo javnodostupne, anonimne pravomoćne presude iz ove i prošle godine roditeljima koji su odbili cijepiti dijete. Nisu brojne, i svima je zajedničko da sudovi na kraju roditeljima rijetko odrede punu kaznu od 266 eura, češće je to iznos od 100, 150, pa čak i samo 70 eura. Pritom te kazne roditelji dobivaju ne za svako odbijeno cjepivo, već za više njih kroz dulji period, čak i za prvih nekoliko godina djetetova života.

Zakon samo definira kaznu od 266 eura ako roditelj odbije cijepiti dijete, ali sudovi mogu jednim prekršajnim postupkom obuhvatiti više odbijenih cjepiva kroz više godina. Drugim riječima, nema automatskog kažnjavanja za svaki pojedini termin cijepljenja. Kako se, također, vidi iz presuda, roditelji koji odbijaju cijepiti dijete najčešće kao razlog tome navode strah od nuspojava - od "pojave autizma", traže dodatne informacije o cjepivima ili čak garanciju liječnika da su cjepiva sigurna.

Dijete nije moguće upisati u vrtić bez potvrde o redovnom cijepljenju pa se neke presude odnose i na slučajeve kad je vrtić ispisao dijete zbog neredovite imunizacije, na što ima pravo, a roditelj je čak i agresivno reagirao. Ili presude u žalbama roditelja čija djeca zbog necijepljenja nisu uopće primljena u vrtić - u njima se roditelji pozivaju na "pravo djeteta na odgoj i obrazovanje", tumače sudu kako cijepljenje ne može biti uvjet za upis jer je u pitanju preventivna mjera, a ne liječenje. Ako je njihovo dijete zdravo, smatraju, ne predstavlja opasnost za drugu djecu i slično.

"Logika" roditelja da njihova zdrava, a necijepljena djeca neće ugroziti drugu djecu nipošto ne drži vodu. Što je više necijepljene djece, veća je mogućnost pojave epidemije, koja će ugroziti djecu koja nisu cijepljena i koja, zbog medicinskih kontraindikacija, ne mogu biti cijepljena.

- Nije riječ uvijek o blagim bolestima. U nekim slučajevima mogu biti vrlo teške i ostaviti trajni invaliditet i dovesti do smrtnog ishoda. Razne komplikacije većine dječjih bolesti mogu završiti smrtnim ishodom, no najteža trajna oštećenja koja mogu nastati od dječjih zaraznih bolesti su, po mojemu mišljenju, subakutni sklerozirajući panencefalitis, koji može nastati i sedam do deset godina nakon preboljenja ospica i gotovo uvijek završava smrtnim ishodom. Također, tu su bulbarni oblik dječje paralize, nakon kojega pacijenti ne mogu samostalno disati, kao i rubeolarna embriopatija kao posljedica oštećenja ploda, kad se majka zarazi rubeolom u trudnoći - navodi epidemiolog, prim. dr. Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

I dok se u vrtić djecu ne može upisati ako nisu cijepljena, to nije slučaj s upisom u školu, koja je obavezna i nema zabrane upisa zbog necijepljenja. Dakako, roditelj i tad snosi rizik prekršajnog postupka ako odbija cijepljenje djeteta školske dobi. No što je s, također obaveznom, predškolom, koja se odvija u vrtiću? Ministarstvo obrazovanja odgovara kako sastavni dio liječničkog pregleda čini i utvrđivanje cijepnog statusa djeteta.

- No kako je osnovna škola po Ustavu i zakonu obvezna za svu djecu koja do 1. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina, dijete će biti upisano u prvi razred, bez obzira na njegov cijepni status - odgovaraju.

Ni Ministarstvo zdravstva ni Ministarstvo obrazovanja, kao ni Hrvatski zavod za javno zdravstvo nemaju podatak o ukupnom broju djece koja nisu upisana u vrtić zbog necijepljenja. Podatak imaju samo osnivači vrtića - gradovi, dakle svatko za sebe, ukupan broj nitko ne bilježi.

Ove je pedagoške godine u Splitu na upisu za vrtić odbijeno 208 djece jer nisu bila cijepljena. To je čak 13 posto od ukupnog broja zahtjeva za upis u vrtić i dvostruko više nego prošle godine. U Sinju je, jednako tako, odbijeno 73 necijepljene djece za upis u vrtić i jaslice. Grad Osijek nam je odgovorio da kod njih nije upisano petero djece koja nisu bila procijepljena, a u Rijeci 11 mališana. Zagreb je odgovorio da - podataka nema. U Karlovcu nije primljeno sedmero djece zbog necijepljenja, u Imotskom šestero djece nije bilo cijepljeno, a radi upisa u vrtić ih se naknadno cijepilo dvoje ili troje, odgovorili su nam iz toga grada. U Požegi je odbijeno šestero djece, a u Koprivnici sedmero.