Roditelji djece s poteškoćama: 'Stručnom osoblju nedostaje edukacije, boje se poteškoća'

- Najviše volim matematiku zbog razrednice, tjelesni i glazbeni. Volim školu i svoje prijatelje - otkrila nam je Mia Zuanović, učenica sedmog razreda osnovne škole u Velikoj Gorici. Mia ima Down sindrom i školuje se po posebnom programu uz pomoć asistentice u nastavi, no traži dodatan materijal jer joj je kako kaže dosadno. U imeniku skuplja samo petice, obožava sport, pjevati i slušati pjesme Matije Cveka. 

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:15

Velika gorica | Video: KanalRi

- Na prvom roditeljskom sastanku sam ustala i rekla kako moje dijete ima Down sindrom te da očekujem korektno ponašanje. Zaista, nismo imali probleme, dapače prihvaćena je i s veseljem ide u školu - priča nam Danijela Zuanović koja se oduvijek bori za Miu, ali joj i daje prostora da istraži život. Kako kaže, upisat će strukovnu srednju školu smjer konobara, pa zaposliti na aerodromu Franjo Tuđman.

- Teži novim informacijama, radoznala je. Engleski joj je težak, napisanu riječ pročita kako piše, ali i glagolska vremena su joj apstraktna - priča nam Danijela koja je po struci odgajateljica i od postavljene dijagnoze s Miom radi u kontinuitetu. Zadovoljna je s njenim razvojem, no smatra da su ljudi nedovoljno educirani o sindromu.

- Smatram da je najveći problem pri školovanju djece s poteškoćama upravo neznanje zaposlenika obrazovne ustanove. Preplašeni su i nesigurni rekla je Danijela pa nastavila.

- Dodatno educirati asistente koji se često vežu za djecu pa umjesto da im pomognu, oni im odmognu riješavanjem zadatka umjesto njih. Nije da ne mogu, samo im treba dati kvalitetnu priliku - zaključuje Danijela s kojom se slaže i Natalija Belošević majka Leona koji ima Down sindrom te predsjednica Udruge Down. 

- Pojedinim ljudima u obrazovanju nedostaje edukacije. Kad u njihov razred dođe takvo dijete ne znaju što sad jer im je nepoznato, a očekuju da će morati raditi više posla da bi im pripremili materijale - objasnila je Belošević te dodala.

- Doduše stvari idu na bolje. Informacije su ipak lakše dostupne iz dana u dan, a i mi kao udruga provodimo projekt 'Jačanjem Udruge za sindrom Down Zagreb do osnažene zajednice'. Do sad smo pružili podršku 22 osnovnoj školi u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji u vidu edukacija škola o karakteristikama učenja i ponašanja djece sa sindromom Down - priča Belošević koja napominje da su se prijavile i škole koje nemaju dijete s Down sindromom, ali da se žele pripremiti što ukazuje interes da budu dio promjena.

Djeca rade po posebnom programu, a imaju i pomoć asistenta u nastavi kojima smatra nedostaje edukacije. Kako kaže, popuste empatiji pa se vežu. Neka djeca ostvaruju bolje, a neka lošije rezultate no poteškoće, odnosno sindrom ih ne sprječava da kasnije upišu i srednju školu. Uglavnom upisuju strukovne škole, smjerove poput pomoćnog kuhara ili konobara. 

- Žele sudjelovati i biti dio društva, pa je tako bitno kroz cijelo formalno obrazovanje da se djeci s poteškoćama da prostora kako bi se u neku osamostalili. Ponekad znaju problem biti sami roditelji koji bi djecu svim silama u redovnu školu, za što nemaju kapacitet - zaključuje Belošević čiji sin radi kao konobar na aerodromu Franjo Tuđman. 

Upis djeteta s poteškoćama u srednju školu i inkluzivnost

 - Kad se dijete školuje po redovnom programu ono samim time bez obzira da li se radi o prilagođenom ili individualiziranom programu dijete ima pravo nastaviti svoje školovanje. Naravno neće upisati gimnaziju ako je dijete imalo prilagodbu, već u neku strukovnu školu. Na kraju osnovne škole se preporuča odlazak na profesionalnu orjentaciju i procjenu, pa prema tome stručni tim predloži škole, no to nije obavezno već sama preporuka struke -  navodi Radenović koja kao problem navodi GDPR koji onemogući školama  da vidi da li se dijete školovalo po prilagodbi ili individualizacijii.

- Djeca koja nemaju kapacitet za upis u gimnaziju, ali imaju ocjene iz osnovne škole jer im je potencijalno netko poklanjao ocjene mogu upisati gimnaziju  - objašnjava Ivana Radenović rehabilitatorica u udruzi Down. Nedavno se dogodio upravo takav scenarij.

- Imali smo situaciju upisa dječaka s Down sindromom u Gimnaziju jer mu je prosjek na dokumentima 5.0 pa su ga upisali, iako on nije stekao vještine kroz prilagodbu programa u osnovnoj da završi takav program -  zaključuje Radenović koja smatra da bi djeca trebala ići na profesionalnu orjentaciiju u osmom razredu.

- Školovanje djece na spektru autizma ovisi o visini spektra, da li su verbalni i slično. Imamo primjere gimnazijalaca, ali i završenih fakulteta, do neverbalne djece koja se školuju u centrima za autizam - objašnjava Lidija Penko iz Rijeke, majka Nine (35) koja je na spektru autizma i predsjednica Saveza udruga za autizam Hrvatske. Zadovoljni su s opcijama, no smatraju da nedostaje inkluzivnosti u Hrvatskoj. 

- I dalje imate vrtiće, škole koji ne žele upisati dijete s autizmom. Takve situacije se mogu spriječiti isključivo edukacijom učitelja, roditelja, ali i učenika - zaključuje Penko.