Roditelji zagrebačkih škola u centru traže zaštitu svoje djece: Napravite zaštitne koridore!

Od Britanskog trga prema središtu sve visi sa zgrada, sve je povezano gumilastikama, doslovce stalno pada žbuka i cigle sa zgrada. Drugo polugodište počinje u ponedjeljak, djeca bi nam trebala prolaziti tim nesigurnim ulicama i nama je to neprihvatljivo, kaže nam Petra Švarc, majka malog učenika zagrebačke Osnovne škole Ivana Gundulića i jedna od pokretačica peticije za postavljanje zaštitnih koridora uz škole u središtu Zagreba.

- To je tek jedan od naših prijedloga o sigurnosti o kojoj smo razgovarali na Vijeću roditelja škole. Među nama je i mama koja je arhitektica i koja je iznijela nekoliko ideja. Naša škola je sigurna, no zaista se bojimo početka nastave. Manju djecu mi roditelji dovodimo u školu, no ona veća idu sama, mnoga hodaju i po Ilici i po Zelenom valu. Koliko je to opasno, trebali bi hodati s kaicgama. Ako ste primijetili, Grad je doslovce prazan, jer se svi boje proći središtem zbog opasnosti od urušavanja dimnjaka i krovova, a za tjedan dana bi tim putem djeca trebala prolaziti - ističe Petra Švarc.

Kako ističu u peticiji, "putevi do škola u središtu Zagreba (OŠ Ivana Gundulića, OŠ J.J.Strossmayera, OŠ Izidora Kršnjavog, Oš Matka Laginje, OŠ Hugo Kon, učenici dislociranih škola OŠ Dr.Ivana Merza, OŠ Petra Zrinskog, zatim glazbene škole Blagoje Bersa, Vatroslav Lisinski, glazbeno učilište Elly Bašić), danas su po život opasni".

Zbog toga zahtijevaju da se kao privremeno rješenje do sanacije oštećenih zgrada postave "tuneli" na prilaznim cestama i ulicama do spomenutih škola, te da se to napravi do početka školske godine. Traže i da to napravi Grad Zagreb, a ne da se sve prebacuje na vlasnike stanova u oštećenim zgradama.

Ravnatelj i predstavnici roditelja OŠ Ivana Gundulića u petak su bili i na sastanku s pročelnikom Gradskog ureda za obrazovanje Ivicom Lovrićem. Kako nam kažu, u GU su pokazali razumijevanje i volju da se nešto učini, no rješenja - nemaju.

'Zar bi djeca trebala nositi kacige?'

- Sigurnost djece i svih drugih na ulici je obaveza Grada - dodaje supokretačica peticije koju je u dva dana potpisalo više od 1000 ljudi, a sve više potpisuju i oni koji ne žive u ovome dijelu grada, kao i mnogi koji nemaju djecu.

- Djeca bi trebala dobiti neke upute kako se trebaju kretati po cesti, pa ne možemo ih s kacigama slati u škole. Smatram da je ovo nemar gradskih vlasti, u deset mjeseci obnova središta, pa tako i škola, jedva se pomakla s mrtve toče - zaključuje Petra Švarc, a s njom se slaže i većina roditelja učenika koji pohađaju škole u središtu grada. Osim osnovnih, tu je i nekoliko srednjih, kao i umjetničkih škola. Svi se oni priključuju inicijativi, a odgovore od Grada traže i u drugim školama.

Kako je moguće, pitaju se ogorčeni roditelji, da nema jasnih odgovora o uređenju škola, a više od tri milijuna kuna iz proračuna za obrazovanje je prebačeno za Snježnu kraljicu, dok je još stotine tisuća kuna "ulupano" u neuspjelo sanjkalište na Cmroku.

'Potresi nisu ugrozili rokove'

A kako se navodi  objavi na web-stranici Grada Zagreba od subote, 9. siječnja, "inženjeri Gradskog ureda za obrazovanje, u pratnji ovlaštenih statičara, odmah nakon potresa 28. i 29. prosinca zaputili u statički pregled objekata dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova. U dosad provedenim pregledima utvrđeno je kako je riječ o tek manjim oštećenjima, što znači da nema značajnije štete, izuzev oštećenja utvrđenih na objektu Područne škole Donji Dragonožec, OŠ Brezovica. Ističemo, međutim, kako su odmah po pregledu spomenute škole od strane ovlaštenog statičara započeti radovi na obnovi i sanaciji nastalih oštećenja, još 31. prosinca 2020. godine, a u tijeku je i sanacija svih spomenutih utvrđenih manjih oštećenja u školama i vrtićima Grada Zagreba". 

Prema njihovim službenim podacima, u potresu u ožujku oštećeno je 175 odgojno-obrazovnih objekata (vrtići, škole, učenički domovi), a dosad su ih obnovljena 162. Obnavlja ih se 13, a kako se navodi, "nedavni potresi nisu ugrozili prvotno predviđene rokove za završetak niihove obnove".  

Gradonačelnik Milan Bandić u nedjelju je obećao kako će očistiti ulice koje su koridori do škola, te da će gradske službe obići središte i osigurati što treba. Roditelji nisu uvjereni u to, ističu, nastava počinje za tjedan dana i teško da će se napraviti obećano.

4

Online ili natrag u klupe?

Potresi su potaknuli i pitanje hoće li i može li nastava u drugome polugodištu započeti redovno, posebice u Sisačko-moslavačkoj županiji, a to se pitaju i roditelji školaraca na cijelom području gdje se potresi i dalje jako osjete. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja najavljuju kako promjena u njihovim uputama i odlukama neće biti. Nastava u cijeloj Hrvatskoj poslije zimskih praznika započinje u ponedjeljak 18. siječnja, prema modelima A, B i C. O tome hoće li se učenici i u kojim razredima vratiti u školske klupe ili će se uključiti online odlučivat će lokalne samouprave, županije i gradovi, u suradnji sa stožerima civilne zaštite i školama.

Najveće je pitanje što će biti sa školama u Petrinji, Sisku, Glini i okolnim mjestima. Situacija je i dalje katastrofalna, dosta obitelji je i otišlo u sigurnije krajeve, a škole tek popisuju djecu. Veliki broj nastavnika, te ostalih zaposlenika i sam je ostao bez krova nad glavom. Škole koje nisu totalno oštećene, poput škola u Sisku, Mošćenici i Topuskom u čijim se kuhinjama pripremaju obroci za stradalnike, koriste se za trenutačne potrebe nakon potresa. Ministarstvo je odlučno da se osigura online početak nastave za ovo područje, a to znači da za svu djecu i nastavnike treba osigurati informatičku opremu, ali i koliko-toliko normalne uvjete za rad kod kuće. A kako to osigurati djeci koja su smještena u kontejnerima?

Online nastavu zaziva i dio roditelja u Zagrebu, dok u školama najavljuju kako će odmah na početku drugog polugodišta odraditi vježbe spašavanja u slučaju potresa, te će s djecom raditi na savladavanju kriznih situacija, te će im pripremiti psihološke radionice. U svakom slučaju, gdje god se nalazili, i ravnatelji i nastavnici i roditelji očekuju bržu, odlučniju i jasniju reakciju nacionalnih i lokalnih obrazovnih vlasti.