News

Komentari 13

Ruski ‘agenti’ u Hrvatskoj: Putinova moćna i bogata ekipa

Ruski ‘agenti’ u Hrvatskoj: Putinova moćna i bogata ekipa

Nakon 16 godina i 6 dana (kako je to izračunao egzaltirani šef hrvatske diplomacije) treći čovjek Kremlja stigao je u Zagreb. Prvog znate, a drugi je Šojgu, šef obrane i vojske. Što taj posjet znači?

Može li posjet ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Viktoroviča Lavrova donijeti neke toplije vjetrove u akutno hladnim hrvatsko-ruskim odnosima? Ne znamo, ali znamo da Zagreb i Moskva imaju šumove u vezi već godinama. Razlozi su objektivni, mahom i subjektivni. Rusija, kao stara europska i azijska imperija, nema filigranske finese za izgradnju političkih odnosa s malim državama. S druge strane, hrvatska službena politika slijepo se drži sankcija prema Rusiji, čak i onda kad to nitko previše ne traži. Ako se pogled ponekad i podigne prema Uralu, strepi se što će reći oni u Bruxellesu ili Washingtonu. Unatoč sankcijama i prirodi ruskog političkog sustava, Europa ipak posluje s ruskim kompanijama. Nije sve u eurima i dolarima. Očito ima nešto i u rubljima.

Mnogi se pitaju što Hrvatskoj donosi Lavrov? Iako je to prvi posjet ruskog šefa diplomacije nakon 15 godina, treba očekivati - malo i ništa. Hrvatska je danas čvrsto ukotvljena u američkoj zoni utjecaja. U očima Moskve, Hrvatska je jedna od najposlušnijih članica NATO-a i EU. Forte razgovora Lavrova s hrvatskim šefom države Milanovićem i premijerom Plenkovićem bio je položaj Hrvata u BiH s obzirom na inicijativu SAD-a za izmjenom Daytonskog ugovora. To je jedna od rijetkih tema gdje Zagreb i Moskva imaju uglavnom identičan stav. Iako su tu Rusi otišli i dva koraka dalje. U tišini podržavaju BiH Hrvate kao treći entitet s punim entitetskim pravima. O tome Zagreb ne smije ni zucnuti. Ruska delegacija u Zagrebu usput je ponudila plinofikaciju Hrvatske. Od toga ionako nema ništa, jer svevideće oko iz Washingtona nikad ne spava.

Lavrova su ovaj tjedan u Beogradu dočekali kao božanstvo. “Mister Njet”, kako ga zovu na zapadu, dočekan je kao spasitelj. Usisne sile snažne geopolitičke centrifuge SAD-a i EU-a Aleksandar Vučić sve slabije podnosi. Traži se od njega finalno rješenje srpsko-kosovskih odnosa, a kroz međusobno državno priznanje. Moskva je zbog sve većih brzina raspleta kosovskog čvora poprilično zabrinuta. Kako se može pročitati između redaka, Lavrov je skrušenom Vučiću prošlog utorka poručio da Moskva ne podržava namjeru sklapanja sporazuma o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine. Rusi strahuju da taj sporazum Srbiji i Kosovu otvara vrata prema EU. Vučić je dobio težak zadatak kako stajalište Kremlja sad objasniti Washingtonu.

Također, ruska politika očekuje da u novoj vladi Srbije budu više proruskih kadrova. Tu se posebno misli na kadrove Socijalističke partije Srbije Ivice Dačića, inače novog predsjednika srpskog parlamenta. Što se tiče dijela ruske turneje po BiH, tamo je demonstrirana izuzetno tvrda i otvorena poruka SAD-u: Nema revizije Daytona! Barem ne po američkim uvjetima. Prilikom posjeta Putinova letećeg ministra istočnom Sarajevu bile su istaknute zastave Rusije i Republike Srpske, ali ne i BiH. Slučajnost?

Malo morgen. Iskusni ruski diplomat odšutio je i provokaciju Milorada Dodika koji mu se umiljato obratio: “Danas ste u Republici Srpskoj, a sutra u susjednoj BiH”. Uglavnom, vizita Lavrova BiH bila je potvrda ruskog utjecaja u toj zemlji i poruka da dejtonsku strukturu BiH treba sačuvati.

Što se tiče ruskog biznisa u Hrvatskoj, najveći i najvažniji je zemni plin te nafta. Lani je direktor Rosnjefta, Igor Sečin, poručio kako ruska strana želi kupiti dio Ine. Osim energetike, u Hrvatskoj ulažu u nekretnine i turizam. Ruske banke VTB i Sberbank zavladale su najvećim domaćim maloprodajnim lancem te tako upravljaju i proizvodnjom koju je nekad vodio Agrokor, danas Fortenova.

Hrvati i Rusi na gospodarskom planu vrte nekakve poslove, ali ništa dramatično veliko. Čitava je plejada uglednih hrvatskih biznismena koji rade u Rusiji, odnosno niz je ruskih biznismena koji rade u Hrvatskoj. Priču predvodi vukovarska Energia naturalis i Pavao Vujnovac. Tvrtka je najveći regionalni distributer plina ruskog kolosa Gazprom. Isporuka prirodnog plina iz Rusije godinama je išla preko Ine kao posrednika, da bi u priču ušao Energia naturalis (nekad imena PPD) s desetogodišnjim ugovorom plina za Hrvatsku teškim čak 2,35 milijardi dolara. Zbog tog ugovora Hrvatska ne mora strepiti oko isporuke plina s tržišta. Ova kompanija je i najveći pojedinačni vlasnik Luke Ploče, treće po prometu u Hrvatskoj. Sposobni i vrlo operativni poslovnjak Vujnovac naciljao je i prehrambeni te željeznički sektor kao nove poslovne akvizicije.

*Cijeli tekst pročitajte u novom Expressu koji je na kioscima od petka 18. prosinca

Najčitaniji članci