Glavni problem manjkavosti Zakona o pravu na pristup informacijama je nedostatak političke volje, kaže Vukšić. Smatra da izvješće ne progovara o sankcijama
'Da su sjednice o Ini bile javne, lopovluk bi bio prije otkriven'
Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2011. godinu obrazložio je Dubravko Bilić, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka. Rekao je kako je Agencija tijekom prošle godine zaprimila 312 predmeta, među njima najviše izjavljenih žalbi, njih 209. Dodao je i kako u pokrenuta 24 upravna spora te da je Agencija izradila jednako toliko odgovora na tužbu. Priznao je kako je agencija mogla napraviti i više na promicanju prava na pristup informacijama.
- Spremni smo se mijenjati, učiti i vjerujem da ćemo sljedeće godine biti bolji - rekao je Bilić, koji je ravnatelj Agencije tek dva tjedna.
Laburist Branko Vukšić zaključio je kako izvješće može dobiti prolaznu ocjenu, ali je ipak ukazao na njegove boljke.
- Ne gura probleme pod tepih, ali ih ne naziva pravim imenom i ne pokazuje prstom na sve uzroke još uvijek lošeg stanja - rekao je Vukšić. Po njemu, glavni problem loše i manjkave provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama je nedostatak političke volje. Vukšić upozorava kako izvješće ne progovara o sankcijama nad onima koji svjesno krše zakon te otvoreno ne upozorava na posljedice skrivanja informacija od javnosti, koja ih ima pravo znati.
- Da su sjednice, na kojima se odlučivalo o Ini ili jeftinijoj struji za TLM bile javne, lopovluk bi bio znatno prije otkriven - zaključio je Laburist.
Josip Kregar (SDP) ukazao je kako će morati doći do organizacijskih promjena.
- Jedno od kukavičjih jaja, koje je nova vlast naslijedila od prethodne, jest davanje nadležnosti Agenciji da vodi brigu o provedbi tog zakona. Agencija je nastala s drugim namjerama. Nastala je s drugom strukturom i bez potrebnih ljudi, kadrova, sredstava da prate primjenu tog zakona - upozorio je Kregar.
Svoj stav iznijela je i Ingrid Antičević Marinović (SDP).
- Ovakav odnos donio je do crnih vreća, do ukopa i zakopa blagajničkih dnevnika po vrtovima, sazrilo je vrijeme da imamo politički konsenzus da se to više ne događa - rekla je SDP-ovka kritizirajući prošlu vast. Inače, na sjednici u petak ujutro HDZ-ove klupe bile su gotovo potpuno prazne.
Uoči glasovanja o Zakonu o oružju HDSSB-ovac Dražen Đurović zatražio je da se makne odredba koja vlasnike oružja obvezuje da policiju obavijeste o svom liječniku primarne medicine. Smatra da je to nepotrebno jer već postoje digitalne baze podataka i da bi se policija trebala povezati s HZZO-om.
- Pa čemu onda informatizacija zdravstva? I da li vi znate da su i ginekolozi liječnici primarne zdravstvene zaštite za žene? Mislite li da i žene koje su nositelji oružanog lista trebaju policiji donijeti podatke o tome tko im je ginekolog - upitao je Đurović. Sabor je ipak izglasao zakon sa 84 glasa za, sedam protiv i 17 suzdržanih. Sabor je usvojio i dopunu dnevnog reda sa pet novih točaka, te sa 92 glasa za, 16 protiv i jednim suzdržanim izglasali i Zakon o tržištu električne energije, te Odluku o donošenju Prostornog plana Parka prirode "Vransko jezero". Zastupnici nastavljaju s radom u srijedu, a raspravljat će o Poslovniku Sabora.