'Neki se žele voziti kočijom, a mi tu pričamo o 2011. godini'

Nakon što joj je prošlog petka aktiviran mandat, u Saboru je prisegnula Vesna Škare Ožbolt (DC). Zastupnici su nakon toga trebali krenuti s raspravom o poslovanju HRT. Prve dvije stanke koje je tražila oporba predvođena HDZ-om.

Usprotivili su se objedinjenoj raspravi o nizu izvješća o radu HRT-a, Programskog vijeća i Nadzornog odbora te kuće u različitim razdobljima od 2011. do 2013. HDZ-ovci su upozorili da su točke objedinjenje bez znanja i glasanja zastupnika. Branku Vukšiću (Laburisti) i Bori Grubišiću (HDSSB) nelogično je da zastupnici raspravljaju o nečemu što se događalo prije tri godine. Za Grubišića rasprava o ovim temama je potpuno nesuvisla pa čak i smiješna.

- Dok mediji opširno pišu o bahatoj potrošnji Vlade u iznosu od oko 300 milijuna kuna kupovinom 1500 automobila. I dok se neki ministri žele voziti kočijom, mi raspravljamo o Izvješću Hrvatske televizije iz 2011. godine. Dakle, s 3 godine odmaka. Čak je ta godina, godina posljednja godina dakle Vlade HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera - kazao je.

Smatra da treba raspravljati o kadrovskim, korupcijskim problemima na HRT-u te samoubojstvu.

- Nije vrijeme za šutnju već za promjenu komunističko-liberalnog gulaga u nešto drugo – ustvrdio je Grubišić.

Stanka i zbog stečaja u poduzeću Mirna

Osim zbog HRT-a još jedna stanka zatražena je zbog otvaranja stečaja u poduzeću Mirna iz Rovinja.

Stečaj rovinjske tvornice Mirna tema je o kojoj su progovorili u saborski zastupnici. Nansi Tireli (Laburisti) podsjetila je da je predstečaj u tvrtki trajao 210 dana te da je 13. veljače otvoren stečaj. Iako je tri dana prije ročišta dogovoreno je da će problemi Mirne riješiti u predstečajnoj nagodbi, Ministarstvo financija da dan nagodbe nije prihvatilo plan financijskog restrukturiranja. Tireli upozorava da slučaj rovinjske tvornice dovoljno govori o apsurdnosti predstečajnih nagodbi i onoga čemu one služe.

- Postavlja se pitanje zbog čega nam je u predstečajnim nagodbama izuzetno stalo do toga da opraštamo dugove uslužnim djelatnostima i određenim pojedincima, a ne koristimo ih za ono za što zbog čega su donesene, a to je da bi se sačuvalo svako radno mjesto i da bismo pomogli proizvodnji. Konačno je došlo vrijeme da se svi iznosi koji su bilo kome oprošteni u predstečajnoj nagodbi javno objave, tako da svi znamo kome se zašto i zbog čega pogoduje - rekla je Tireli.

'Mirnu treba spasiti'

Najbolje bi, kaže bilo, da se posljednje ročište ali i stečaj nad Mirnom poništi te da se rješenje nađe za stolom. Giovanni Sponza (IDS) koji je ujedno i rovinjski gradonačelnik također smatra da predstavnici radnika, Grada, županije i Vlade trebaju sjesti za stol s jednim ciljem, a to je da se Mirna spasi i da nastavi sa radom i proizvodnjom te da konačno krene putem ozdravljenja.

- Svima poručujem da je nama u Rovinju dosta svih onih koji Mirnu vide kao biznis rentanja i biznis nekretnina. Mirna se nalazi na važnom strateškom području našega grada, u sjevernom dijelu grada, uz akvatorij koji nudi razvojne programe i projekte, stoga moramo i mi kao saborski zastupnici razmišljati o tome da se ne bismo dali uplesti u to da sutra netko uđe unutra, a da zapravo bazira svoj biznis na biznisu nekretnina. Nama u Rovinju je toga dosta, to proći neće i ja im vrlo jasno poručujem - prste daleko i ćao od Mirne. Istrijani jesu pitomi, Istrijani jesu mirni, ali nama je puna kapa svega. Ako netko bude ušao s takvim namjerama, neka tada jako dobro razmisli jer mi onda tada pokazujemo i drugu ćud i drugu narav - oštro je poručio Sponza.

Napomenuo je da je u tvornici Mirna zaposleno je 250 radnika, za nju je vezano 350 kooperanata, odnosno da ona hrani 1.500 ljudi.

- Jedan od velikih problema u Hrvatskoj je nedostatak industrijske proizvodnje, a tvornica Mirna punih 135 godina bez prekida je dio riboprerađivačke industrije. Nikome u Hrvatskoj ne smije biti svejedno kakva će sutra biti sudbina rovinjske Mirne - zaključio je.

Ivan Šuker (HDZ) upitao je tko je Mirnu doveo do teške situacije.

- Ukucajte OIB, uključite se na Visoki trgovački sud pa ćete vidjeti visoku povezanost ovih ili onih i koji su njihovi interesi. Kome je bilo u interesu da zaustavi projekt OIB-a i drži ga na poluprimitivnoj razvijenoj razini? Zašto nije razvijen do kraja i kome je u interesu to da se naprosto ne vidi imovinska krvna slika u Hrvatskoj, pa da vidimo tko su ti igrači koji su godinama igrali ispod pulta, koji su godinama ovako uništavali firme i otvarali nove tvrtke. Igraju ljudi utakmicu, počnu košarku, završe s rukometom, a u produžetku igraju ragbi i onda obično nekome pucaju kosti i glava, a građani ostaju bez posla - rekao je.

Šuker je upitao kome je u interesu stečaj Mirne i ustvrdio da je stečaj za gospodarstvo u protekle 23 godine bio daleko pogubniji od pretvorbe i privatizacije.

- Je li to izgradnja neke marine, vidite isto ime samo dijametralno suprotnu gospodarsku aktivnost i razlog zašto netko gura nekoga u stečaj - kazao je.

'Maštalo se i prije o najvećoj marini'

Silvano Hrelja (HSU) jedino nastavak proizvodnje ima opravdanje, a da je sve ostalo nastavak priče o nekretninskom biznisu. Napomenuo je da se još u vrijeme Valentićeve Vlade maštalo o najvećoj marini na Mediteranu. Upozorio je da 70.000 kvadrata zemljišta tvornice vrijedi najmanje 200 eura po kvadratu. Vladi je sugerirao da Mirnu kao najstariju tvornicu ostave da radi i da bude zaštitni znak Rovinja te da se s radnicima dogovori oko mogućeg izmještaja.

- Siguran sam da ova marina više nije moguća, jer vremena su se promijenila, vremena megalomanskih projekata su prošla, ali da na jednoj tradiciji, da na egzistenciji radnika netko radi nekretninski biznis, to je nedopustivo. Nedopustivo je i mislim da Mirnu treba u ovom trenutku dobiti ona tvrtka kojoj je prehrambena proizvodnja core business i da sve ostalo treba ostaviti vremenu i razgovorima između zaposlenih, između nove uprave i između grada - zaključio je.