Šuker: Plaćaju se helikopteri, a onda se čudite vanjskom dugu

Hrvatski sabor je zasjedanje u srijedu započeo stankom. Stanku su tražili HDZ-ovci te nezavisni Damir Kajin. Ivan Šuker (HDZ) je tražio stranku zbog očitovanja o stanju javnog duga koji je prema podacima Hrvatske narodne banke krajem ožujka bio 49,34 milijardi eura. 

Kajin je tražio stanku zbog Istarskog ipsilona. Kaže kako je već izrađena dokumentacija te su riješeni imovinskopravni odnosi pa mu nije jasno zašto se još čeka s investicijom

- Podaci o rastu inozemnog duga u prva tri mjeseca 2015. godine za gotovo 2,7 milijardi eura ili 5,7 posto su alarmantni, a taj dug u najvećoj mjeri generira upravo država, upozorio je Šuker nakon stanke.

- Financiraju se raznorazni letovi helikopterima i slične stvari i onda vam je jasno zašto raste vanjski dug. Prije svega onaj tko bi se trebao gospodarski ponašati a to je država se ne ponaša niti po pravilu bilo kakve struke, a kamoli po pravilu dobrog gospodara - kazao je Šuker i dodao kako je javni dug krajem ožujka dosegnuo 49,34 milijardi eura, a najviše su rasle obveze u sektoru opće države - za 1,3 milijarde eura.  

- Udio opće države u vanjskom dugu u pretkriznim godinama je bio oko 24 posto, a sada je veći od 34 posto. Rast duga opće države nas treba zabrinuti, on razbija sve fame o sjajnim pokazateljima Hrvatske. To su alarmantne činjenice - ustvrdio je Šuker. 

Nezavisni Damir Kajin ponovno je zatražio da se Istarskom ipsilonu da status kakav imaju Pelješki most i zračne luke u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, odnosno da se njegova izgradnja financira novcem iz EU fondova.

-   Ipsilon se gospodo mora graditi. Postoje dvije solucije. Znači prva je da ta obveza tvori dio javnoga duga. To bi značilo otprilike da bi se javni dug povećao za 1,3% na ovih 90% to je možda prehrabro očekivati od bilo koje odgovorne Vlade ili da se jednostavno krene u gradnju Istarskog ipsilona putem javno-privatnog partnerstva kako bi se izbjegle komplikacije sa EU glede javnoga duga - poručio je Kajin.

Raspravljali o izmjeni Zakona o dječjem doplatku

Samo dva mjeseca nakon što u Saboru zbog glasačke zavrzlame nije prošao prijedlog nezavisnog zastupnika Mladena Novaka da se izmjeni Zakona o dječjem doplatku, o istom prijedlogu koji je ovog puta stigao je iz Vlade raspravljalo se u Saboru. Zakonom se ispravlja nepravda kojom je izmjenama zakona iz 2002. godine oko 1100 osoba s invaliditetom starijih od 27 godina ostalo bez mjesečne naknade od 831,50 kuna doplatka, dok to isto pravo doživotno ostvaruje oko 4000 osoba s invaliditetom. 

Ivana Šukera (HDZ) zanimalo je zašto zakon na snagu supa 1. rujna, a ne 1. kolovoza. 

- Da smo prihvatili prijedlog kolege Mladena Novaka taj Zakon bi stupio na snagu 1. srpnja. Političko je licemjerje da nismo prihvatili potpuno identičan prijedlog zakona od kolege Novaka - rekao je Šuker. 

Nije mu jasno zašto vladajući nisu prihvatili istovjetan prijedlog nezavisnog zastupnika. 

- U ovakvim situacijama ne bi smjelo biti političke obojenosti nego trebamo biti spremni preći preko vlastitog ega i izglasati oni što je potrebno građanima, jer ovdje se ne radi o veliki novcima - ustvrdio je. 

Zakonom diskriminirali dio građana

Oporbeni zastupnici podsjetili su na niz proceduralnih pogrešaka i na peripetije prilikom glasovanja o prijedlogu Mladena Novaka te je upozoreno da je tada napravljen pravni presedan u Saboru koji će se prije ili kasnije obiti o glavu onima koji su ga napravili. Nadaju se se i da će Ustavni sud o svemu dati pravorijek, s obzirom da je očitovanje od suda tražio nezavisni zastupnik Novak. Dragutin Lesar (Laburisti) traži da se dječji doplatak dijelu osoba s invaliditetom isplati retroaktivno. 

- Trinaest godina država nije ispunila Zakonom propisanu obavezu. Ta diskriminacija nije nastala pogreškom, ona nije slučajnost nego državna pogreška. Mi smo Zakonom diskriminirali dio građana. Smatra da su ispunjeni uvjeti da ovaj zakon može i mora imati povratno djelovanje. Ako se to tako ne učinimo imat ćemo novu diskriminaciju - upozorio je Lesar. 

Prekršen Poslovnik Sabora

Za raspravu se javio i nezavisni Mladen Novak i zahvalio se Vladi što je ipak predložila izmjene Zakona. I on je podsjetio na borbu koja se vodila u Saboru i kako je prilikom glasanja prekršen poslovnik Sabora. Zbog svega što se tada odvijalo dojma je da se "politika u Saboru vodi snagom mišića ili snagom broju ruku". 

- Zbog čega mi sad raspravljamo o ovome prijedlogu Zakona? Ne zbog osjećaja da treba ispraviti diskriminaciju ne zbog socijalne osjetljivosti ili empatije prema tim ljudima. Razlog tome je što se jedan nezavisni zastupnik usudio cijelu priču predati Ustavnom sudu. To je jedan jedini razlog zbog čega je Vlada uputila svoj prijedlog zakona samo zato da bi se preduhitrila eventualna odluka Ustavnog suda. To je stvarno žalosno - rekao je Novak. 

'Meni tata nije kupio Sabor'

Predsjednik Sabora Josip Leko odgovorio je na prozivke da se prilikom glasanja o Novakovom prijedlogu kršio poslovnik.

- Meni tata nije kupio Sabor, niti politiku vodim po principu taštine. Znam da nisam grešan i iznad Sabora nije samo Bog nego i Ustavni sud, pa su mnogi zakoni srušeni. Svi nezadovoljni se trebaju obratiti Ustavnom sudu i bit ću zadovoljan kad se to riješi. To je smisao, a sve drugo političko ocjenjivanje - rekao je Leko.