News

Komentari 0

Sabor: Pravila za sanaciju banaka podijelila oporbu

Sabor: Pravila za sanaciju banaka podijelila oporbu

Nikola Grmoja traži očitovanje vladajućih i državnog tajnika o „skandaloznoj“ informaciji da je guverner HNB-a Boris Vujčić primio nagradu od mađarske središnje banke

Vladin zakonski prijedlog koji propisuje pravila za sanaciju banaka i investicijskih društava, te uspostavlja sustav za smanjivanje rizika u slučaju financijskih kriza, podijelio je u srijedu saborsku oporbu.

Dok Centar i SDP kažu da je takav zakon nužan i dobar, HSS poziva da se zakon proglasi nevažećim i „likvidira“, a Radnička fronta uvjerava kako mu smisao nije korist građana.

„Na vašem bi me mjestu bilo sram predložiti ovakav zakon nakon što je država koncem 90-ih sanirala banke i onda ih za ništa prodala strancima, zakon treba proglasiti nevažećim i likvidirati“, rekao je Krešo Beljak (HSS) Vladinom predstavniku u raspravi o izmjenama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava.

Beljak državnom tajniku: Kako Vas nije sram?

Uvjerava kako se izmjenama Zakona pomaže strane banke, saniramo ih ili im to obećavamo „kako bi mogle eksploatirati hrvatske radnike“. Izmjene su dokaz da je Hrvatska kolonija, a ne suverena država, kako vas nije sram, poručio je državnom tajniku Ministarstva financija Stjepanu Ćuraju.

Ćuraj se čudi takvom viđenju, tumači kako Vlada predlaže da banke same moraju plaćati premiju u poseban fond da bi se, u slučaju krize iz njega sanirale, a ne da to rade građani.

Osiguravamo da građani budu zaštićeni, uvjerava Ćuraj, na što mu Beljak uzvraća da je to „bezočno laganje“.

Da se „izriču laži“, državnom tajniku poručuje i Katarina Peović (RF) koja ističe da se izmjenama zakona spašavaju strane banke i ne gleda korist hrvatskih građana.

Lalovac: Zakon je dobar za sve male zemlje

Boris Lalovac (SDP) smatra, međutim, da je predloženi zakon dobar za Hrvatsku i za sve male zemlje. U situaciji, kao što je naša, kad imate međunarodne banke, bez ovakvog zakona moglo se dogoditi da, primjerice, ako propadne banka u Italiji, ona prvo povlači sredstva iz Hrvatske da bi sanirala matičnu banku, ovim se zakonom predviđa jedinstvena sanacija, nema veze u kojoj je zemlji došlo do poremećaja, objasnio je zastupnik.

Predloženi zakon, dodaje Marijana Puljak (Centar), uspostavlja sustav za smanjivanje rizika u slučaju financijskih kriza, banke se obvezuju dio svog novca staviti u sanacijski fond kojim će se osigurati sredstva u slučaju problema s financijskom stabilnosti.

Cilj je izbjeći krizu iz 2008. i da se teret saniranja ne prebaci na građane i proračun, nego na banke, naglasila je zastupnica.

Zakon hvali i HDZ čiji zastupnici ističu da je uspostavom bliske suradnje Hrvatske narodne banke s Europskom središnjom bankom u srpnju 2020., Hrvatska postala članica u bankovnoj uniji.

Ulaskom u tu uniju, građani imaju sigurnije poslovanje banka i svojih depozita, stvara se dodatna kontrola, ističu Josip Borić i Nikola Mažar.

Potvrđuje to i Ćuraj koji ističe da je jedinstvena bankovna unija nastala kao odgovor na financijsku krizu 2008., a osnovana je radi osiguranja otpornosti i stabilnosti bankarskog sektora u euro području, odnosno sanacije banaka bez novca poreznih obveznika.

Grmoja traži očitovanje o Vujčićevoj nagradi

Nikola Grmoja (Most) zatražio je očitovanje vladajućih i državnog tajnika o „skandaloznoj“ informaciji da je guverner HNB-a Boris Vujčić primio nagradu od mađarske središnje banke koju je odbio njegov kolega iz Austrije.

Vujčić je, pišu mediji, prošlog siječnja od Narodne banke Mađarske primio 511.020 kuna, na ime takozvane Lamfalussy nagrade za izvanredni profesionalni uspjeh.

To pokazuje da HNB na čelu ima čovjeka koji ne zna štiti svoj integritet i neovisnost i ne možemo vjerovati da na njega nemaju utjecaj strane države i kredite institucije, kazao je Grmoja.

 

Najčitaniji članci