Naime, predlaže se propisati oslobođenje od plaćanja trošarine „malom proizvođaču jakog alkoholnog pića“, odnosno fizičkoj osobi koja proizvodi jako alkoholno piće iz voća koje ta osoba uzgaja
DOMAĆA PROIZVODNJA
Sabor: Predlaže se ukidanje trošarina malim proizvođačima jakih alkoholnih pića
U saborskoj raspravi podržane su u četvrtak izmjene Zakona o trošarinama kojima se predlaže oslobođenje od plaćanja trošarine „malom proizvođaču jakog alkoholnog pića“ te na takve proizvode kad se upotrebljavaju u proizvodnji veterinarsko-medicinskih proizvoda, odnosno dodataka prehrani.
Naime, predlaže se propisati oslobođenje od plaćanja trošarine „malom proizvođaču jakog alkoholnog pića“, odnosno fizičkoj osobi koja proizvodi jako alkoholno piće iz voća koje ta osoba uzgaja i dobiva sa zemljišta koje je u njezinom vlasništvu ili zakupu, s pomoću jednostavnog malog uređaja za destilaciju – kotla.
"Mali proizvođač jakog alkoholnog pića“ može proizvesti najviše 50 litara jakog alkoholnog pića od voća godišnje po kućanstvu i koristiti to piće za vlastitu potrošnju i potrošnju članova svoga kućanstva ili svojih gostiju.
Pozitivni efekti oslobođenja od plaćanja trošarine za male proizvođače koji proizvode isključivo za vlastite potrebe reflektiraju se, procijenjeno je, na održivost i opstojnost tradicionalne proizvodnje voćnih rakija u seoskim domaćinstvima te na pojednostavnjenje trošarinskih procedura s registriranim obveznicima - fizičkim osobama kojih trenutno u Hrvatskoj ima 38.374.
Propisuje se oslobođenje od plaćanja trošarine na proizvode unutar kategorije alkohol i alkoholna pića te kad se takvi proizvodi upotrebljavaju u proizvodnji veterinarsko-medicinskih proizvoda (obvezatno oslobođenje) ili u proizvodnji dodataka prehrani (opcionalno oslobođenje), uz ishođenje odobrenja oslobođenog korisnika trošarinskih proizvoda.
Oslobođenje od plaćanja trošarine na alkohol sadržan u veterinarsko-medicinskim proizvodima, odnosno sadržan u dodacima prehrani, primjenjuje se i kada se kao gotov proizvod uvoze iz trećih država odnosno unose iz druge države članice Europske unije, pri čemu uvoz, odnosno unos takvih proizvoda nije uvjetovan obvezom ishođenja odobrenja za oslobođenog korisnika već se primjenjuje izravno oslobođenje.
Oslobođenje od plaćanja trošarine na alkohol sadržan u dodacima prehrani odnosilo bi se primarno na proizvođače tinkture propolisa (pčelare), te druge proizvođače dodataka prehrani, koji bi se u poreznom smislu i administrativnom smislu rasteretili s obzirom na to da se prema trenutno važećim odredbama moraju registrirati kao trošarinski obveznici i plaćati trošarinu.
Ružica Vukovac (klub Domovinskog pokreta) rekla je kako će se time osigurati pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta kao i među članicama EU te administrativno rasterećenje ukidanjem obveze plaćanja trošarine. Podsjetila je na dugu tradiciju proizvodnje jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj vrenjem voća proizvedenog na vlastitom zemljištu.
Mirela Ahmetović (klub SDP-a) ustvrdila je kako je hrvatski porezni sustav jedna od najlošijih u svijetu vezano uz globalnu konkurentnost napominjući kako postoji oko 200 parafiskalnih nameta.
Osvrnuvši se na trošarine na motorna goriva, podsjetila je kako nekim zemljama postoje tzv. plivajuće trošarine kako bi se amortizirao rast cijena. No, Hrvatska je jedina članica EU koje taj teret prebacila na distributere i nije se odrekla dijela trošarine na motorna goriva, upozorila je Ahmetović.
Podsjetila je kako su predlagali da se trošarine izuzmu iz sustava PDV-a što Vlada nije prihvatila kako bi popunila proračunske rupe.
Državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić pojasnio je kako izdvajanje trošarina iz obračuna PDV-a nije moguće, jer nije u skladu s pravnom stečevinom EU.
Ukidanje trošarina malim proizvođačima jakih alkoholnih pića za vlastite potrebe kao administrativno rasterećenje pozdravila je Ivana Kekin (klub zeleno-lijevog bloka).
Marijana Puljak (klub Centar-GLAS) rekla je kako su trošarine, nakon PDV-a, najveći prihod proračuna, a trošarinama malim proizvođačima jakih alkoholnih pića za vlastite potrebe prikupi se oko pet milijuna kuna godišnje.
Sabor o financijskoj sekuritizaciji
Prijedlogom izmjena Zakona o utvrđivanju okvira za sekuritizaciju i uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju dodana je nadležnost HANFA-e i HNB-a u pogledu zahtjeva za standardiziranu bilančnu sintetsku sekuritizaciju.
U saborskoj raspravi Boris Lalovac (Klub SDP) u četvrtak je najavio potporu donošenju zakonskog prijedloga te istaknuo kako to donosi sigurnost koje do sada nije bilo, odnosno sprječava da se "minusi" po računima građana ne preprodaju na financijskim tržištima kako bi kreditne institucije "očistile" bilance.
Pojasnio je kako banke nastoje prodati loše plasmane po nižoj vrijednosti upakiravši ih u financijski paket koji nije reguliran, a sekuritizacijom se to puno bolje regulira. Upozorio je kako bi covid kriza mogla izazvati veći broj loših kredita i motivirati banke da ih prodaju.
Dalija Orešković (Klub Centar-GLAS) naglasila je kako bi zakon trebao biti razumljiv za one na koje se odnosi, zahvalivši zastupniku Lalovcu ujedno i bivšem ministru financija na kvalitetnom pojašnjenju Vladinog zakonskog prijedloga kako bi bilo razumljivije o čemu se radi.
Zvane Brumnić (Klub socijaldemokrata) rekao je kako se nelikvidna imovina pokušava učiniti likvidnom dodavši kako ne bi volio da se njegova ušteđevina u obaveznom mirovinskom fondu ulaže u sumnjive plasmane. Mala smo zemlja i moramo slijediti pravila i puteve koje zacrtavaju drugi, napomenuo je.
Antom Kliman (klub HDZ-a) najavio je potporu zakonskom prijedlogu koji će pripremiti financijske institucije (Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske narodne banke) i tržište kako bi mogli intervenirati bude li potrebe te da je bitna jer će zaštititi dužnike.
Obrazlažući zakonski prijedlog, državni tajnik Ministarstva financija Stjepan Čuraj rekao je kako vjerojatno nije baš razumljiv onima koji po struci nisu financijaši no da je Europska komisija predložila da banke zadrže rizik, a da im se oslobodi dio kapitala za pokrivanje rizika.
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju osiguravaju se pretpostavke za provedbu izmjena i dopuna Uredbe EU) koje su stupile na snagu početkom travnja 2021.
Zakonskim je prijedlogom dodana nadležnost Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga - HANFA i Hrvatske narodne banke - HNB u pogledu zahtjeva za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu bilančnu sintetsku sekuritizaciju te u pogledu zahtjeva u vezi s ugovorom o kreditnoj zaštiti, agentom treće strane za provjeru i sintetskim viškom raspona kao i pripadajuće prekršajne odredbe.
Sintetska sekuritizacija uključuje prijenos kreditnog rizika skupa zajmova, obično velikih poduzeća ili zajmova za mala i srednja poduzeća, putem ugovora o kreditnoj zaštiti kada nalogodavac kupuje kreditnu zaštitu od investitora. Kreditna se zaštita postiže uporabom financijskih jamstava ili kreditnih derivata, dok vlasništvo nad imovinom ostaje kod nalogodavca i ne prenosi se na sekuritizacijski subjekt posebne namjene, kao što je to slučaj u tradicionalnim sekuritizacijama, navodi se u obrazloženju.
Prethodno je, u prvom čitanju, raspravljen i prijedlog izmjena Zakona o sanaciji kreditnih institucija i financijskih društava kojim se osigurava se da se opisano „smanjenje ukupne obveze“ uplate Republike Hrvatske u Jedinstveni sanacijski fond na odgovarajući način prenese na institucije na koja se primjenjuje Uredba EU. U tu svrhu propisuje se da za te institucije doprinose za ostvarenje ciljane razine Jedinstvenog sanacijskog fonda izračunava Jedinstveni sanacijski odbor.
Prijedlogom zakona osigurava se jednako postupanje u praksi vezano uz utvrđenje uvjeta koji prethode primjeni ovlasti za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala i podložnih obveza u odnosu na "značajne“ i "manje značajne“ kreditne institucije u RH.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
