Sektor ugljena odgovoran je za gotovo polovinu globalnih emisija stakleničkih plinova, a više od 40 zemalja obećalo je okončati korištenje ugljena nakon konferencije o klimi u studenome u Glasgowu
NOVO ISTRAŽIVANJE
Sektor ugljena u zadnje tri godine dobio 1.500 mlrd dolara
Financijske institucije usmjerile su od početka 2019. do kraja 2021. godine više od 1.500 milijardi dolara kredita i jamstava u industriju ugljena, iako su se mnoge obvezale na neto nultu emisiju, pokazalo je izvješće skupine nevladinih udruga.
Smanjena upotreba ugljena ključan je dio globalnih napora da se smanji emisija stakleničkih plinova koji zagrijavaju atmosferu i da se do sredine stoljeća svede "neto na nulu", a vlade, tvrtke i financijske institucije diljem svijeta obvezale su se poduzeti odgovarajuće mjere.
Međutim, banke i dalje financiraju 1.032 tvrtke uključene u rudarstvo, trgovinu, transport i korištenje ugljena, pokazalo je istraživanje 28 nevladinih udruga.
"Banke vole tvrditi da svojim klijentima iz sektora ugljena žele pomoći u tranziciji, ali realnost je da gotovo nijedna od tih tvrtki nije u tranziciji", rekla je Katrin Ganswind, voditeljica financijskih istraživanja u njemačkoj ekološkoj skupini Urgewald i voditeljica istraživanja.
"Nemaju baš ni previše poticaja za taj proces sve dok im bankari ispisuju bjanko čekove", dodaje Ganswind.
Autori istraživanja utvrdili su da su banke iz Kine, Sjedinjenih Država, Japana, Indije, Britanije i Kanade odgovorne za 86 posto globalnog financiranja industrije ugljena u razdoblju od siječnja 2019. do studenoga 2021. godine.
Izravni krediti iznosili su 373 milijarde dolara, a najveće su iznose, prema istraživanju, odobrile japanske banke Mizuho Financial i Mitsubishi UFJ Financial, obje članice Saveza za bankarstvo s neto nula emisija.
Mizuho je u priopćenju Reutersu ustvrdio da izvješće ne odražava "stvarno stanje", dodavši da s klijentima razvija strategije održivog poslovanja kroz usluge financiranja tranzicije i savjetovanja.
Mitsubishi UFJ Financial nije odmah odgovorio na upit Reutersa da komentira izvješće.
Iznos od 1.200 milijardi dolara financijske su tvrtke plasirale u ugljen putem jamstava. Kineske banke zauzele su prvih 10 mjesta na ljestvici, predvođene Industrijskom i komercijalnom bankom Kine (ICBC), s iznosom od 57 milijardi dolara.
Ni ta banka nije odgovorila na Reutersov upit za komentarom.
Institucionalna ulaganja u tvrtke koje se bave ugljenom u tom su razdoblju iznosila su 469 milijardi dolara, s BlackRockom na čelu ljestvice u samom vrhu, s 34 milijarde dolara.
Američki upravitelj imovinom odbio je komentirati rezultate istraživanja, ali izvršni direktor Larry Fink napisao je u siječnju da "povlačenje iz cijelih sektora ... neće dovesti svijet do neto nule."
"Dalekovidne tvrtke u širokom spektru sektora s visokim emisijama ugljika transformiraju svoje poslovanje, a njihovi potezi ključan su dio procesa dekarbonizacije", napisao je Fink u pismu kolegama izvršnim direktorima.
Vrijednost BlackRockovog portfelja dionica i obveznica povezanih s ugljenom iznosila je u razdoblju od početka 2019. do kraja prošle godine 109 milijardi dolara, utvrdili su autori izvješća.
Usporedivi podaci o financiranju ugljena u godinama prije 2019. nisu bili odmah dostupni, ali druge su studije pokazale da se ulaganja u ugljen smanjuju.
Sektor ugljena odgovoran je za gotovo polovinu globalnih emisija stakleničkih plinova. Više od 40 zemalja obećalo je okončati korištenje ugljena nakon konferencije o klimi u studenome u Glasgowu, premda među njima nisu veliki potrošači poput Kine, Indije i Sjedinjenih Država.
Kineski su ulagači ipak od 2017. u inozemstvu više kapaciteta za proizvodnju struje uz upotrebu ugljena otkazali no što su ih naručili, prema istraživanju Centra za istraživanje energije i čisti zrak (CREA) u lipnju prošle godine.
Tome valja dodati da gotovo svi razvojni krediti u svijetu danas uključuju obavezu smanjenja ili okončanja ulaganja u električnu energiju na ugljen nakon što su Kina i skupina G20 obustavili potporu novim projektima u inozemstvu, pokazalo je u studenome istraživanje Centra za globalnu razvojnu politiku Sveučilišta u Bostonu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
