Na konferenciji za novinare u povodu godišnjice potresa u Zagrebu, održanoj na Zrinjevcu, Škare Ožbolt se osvrnula na rad zagrebačke Gradske uprave te države i ocijenila kako u godinu dana nije puno napravljeno u obnovi šteta.
"Ni jedna ključna strateška odluka u Gradu se nije donijela vezana uz obnovu i budućnost grada", smatra Škare Ožbolt te dodaje kako je rezultat toga da je Zagreb "praktički u istom stanju u kakvom je bio na dan potresa".
Podsjetila je da je Zakon o obnovi prihvaćen nakon šest mjeseci od potresa, Fond za obnovu 10-11 mjeseci poslije, a održane su samo tri sjednice Stručnog savjeta.
"To sve doista vrlo slabo ide", rekla je i dodala da je - kad je riječ o Gradskoj upravi i funkcioniranju u proteklih godinu dana - sve vrlo žalosno.
Očekivala je da će Gradska uprava napraviti master-plan cjelovite obnove Zagreba, u kojem će se točno znati kada i kako se obnavljaju zgrade, kuće u podsljemenskoj zoni te da će u suradnji s državom napraviti plan obnove javnih zgrada, obnoviti gospodarska slika, posebno obrtnika i poduzetnika koji su stradali u potresu, napraviti plan obnove škola, financijski plan i ritam obnove.
"Ništa od toga se nije napravilo", ustvrdila je Vesna Škare Ožbolt koja kaže kako je posljednje izvješće, koje je bilo na Gradskoj skupštini, "bilo doista jadno, sramotno".
Škare-Ožbolt za tzv. potresne kredite
Kako bi se promijenilo takvo stanje, Škare Ožbolt najavila je da će, kao gradonačelnica formirati Zavod za obnovu od potresa. "Jer držim da na jednom mjestu moraju biti smješten svi dijelovi koji su potrebni da bi Grad počeo s cjelovitom obnovom", objasnila je.
Potrebno je napraviti i mobilne timove, istaknula je i dodala kako je na to upozorila i ministra graditeljstva. Ne smije biti jedan infocentar u centru grada, nego je potrebno poslati mobilne timove na lice mjesta - u podsljemensku zonu, Čučerje, Markušvec, Šestine Mikuliće, sve dijelove zahvaćene potresom, naglasila je.
Nužno je i ubrzanje same obnove u ovoj godini, barem obiteljskih kuća, dodala je te pozvala državu da u ovoj godini oslobodi PDV-a na građevinski materijal i opremu građevinare i ljude koji kupuju građevinski materijal.
"To su sve konkretni prijedlozi kako bi obnova počela i u glavnim dijelovima bila gotova u ovoj godini, barem u podsljemenskoj zoni", istaknula je.
Predložila je i održavanje sastanka s bankama te istaknula da bi one trebale odobravati povoljne, tzv. 'potresne kredite', s kamatom od jedan posto, koji bi ljudima omogućili da premoste troškove od 20 posto za konstrukcijsku obnovu kuća, na koje ih je država obvezala, a onda i da nakon konstrukcijske obnove, obnove i cijelu kuću.
"Jer, od kojih će se novaca obnoviti ostatak, to je veliko pitanje, posebno u podsljemenskoj zoni u kojoj je standard života ljudi jednak onom u Petrinji, Glini i Sisku", zaključila je Škare-Ožbolt.
