Škoro odbio sastanak u Vladi s Plenkijem: 'Neformalni sastanci nisu za ozbiljne razgovore'

Mi živimo u vremenu i prostoru u kojemu meni sve češće na um pada onaj američki film "Tko je ovdje lud" jer se stalno događa da netko ide šumom, a netko drumom. Postoje problemi u ovoj zemlji koji su daleko važniji i veći, međutim, eto, u prvih sedam dana ključni potez stranke koja je pobijedila na izborima i koja će vjerojatno formirati Vladu, je da inaugurira uvođenje eura. To bitno neće djelovati niti na gospodarske cikluse ni na gospodarstvo Hrvatske, a sada imamo situaciju da ćemo napraviti samokonverziju i stvoriti građanima određene probleme, poručio je u utorak predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro, čija stranka se protivi brzom uvođenju eura. 

O toj temi, smatra, treba pitati građane na referendumu. 

- U osnovi monetarno gubimo suverenitet i iz nekog razloga srljamo u uvođenje eura. Sjetite se što se događalo s prelaskom s jugodinara na hrvatski dinar, pa na hrvatsku kunu i kad je SDP izašao iz sabornice - poručuje Škoro.

TOMAŠEVIĆ O KOŠARICI PLENKIJU 'Ne vidim što premijer ima za reći, a da drugi ne bi smjeli čuti'

Na pitanje novinara zašto se nije odazvao na sastanak kod mandatara Andreja Plenkovića, kao i ostatak oporbe, poručio je kako neformalni sastanci nisu za ozbiljne razgovore. 

- Kao što rekoh, baba šumom, deda drumom. Mi govorimo o euru, a ključno pitanje u zemlji je kavica s Andrejom Plenkovićem - poručio je Škoro. 

Na opasku novinara da je na toj kavici mogao razgovarati i o euru, Škoro je istaknuo kako se protokoliraju sastanci i kako se vode. 

- Ima formalno i neformalno. Nazvati nekog privatno telefonom i tražiti neformalni razgovor je dobro došlo. Sadržajno apsolutno razgovarati treba, a što se tiče forme, mislim da ovo nije način da se komunicira. Uvijek se može naći netko s nekim na kavi, ali mislim da bi bilo dobro to protokolirati, ovo je ozbiljna situacija. Ne možemo baš ležerno sjesti pa ćaskati o euru. Osim toga, ja ne pijem kavu nego čaj - kaže. 

Hoće li, kao treća snaga u Saboru, on obnašati funkciju potpredsjednika Sabora, nije želio otkriti. 

- Ja ću dopustiti medijima da do samog konstituiranja Sabora imaju prigodu još malo kalkulirati. Vidjet ćemo što će odlučiti ljudi koji kreiraju politiku, hoće li biti tri, četiri, pet potpredsjednika. Kada nas budu pozvali na ozbiljan razgovor, onda ćemo ozbiljno komunicirati - poručuje. 

JAVILI SE SDP-OVCI 'Nismo mogli otići na sastanak kad ne znamo ni što je tema'

Što se tiče participiranja SDSS-a u Vladi, u kojoj će dobiti mjesto potpredsjednika, Škoro ističe kako je to kontinuitet vladavine HDZ-a.

- Iz onog svega što smo vidjeli kada su najavljivali buduće poteze u HDZ-u, onda su rekli da će oni koalirati i surađivati sa strankama koje su istih svjetonazorskih pogleda. Očito se prepoznaju u suradnji sa SDSS-om, koji je napravio ratni zločinac Goran Hadžić. Mislim da je to samo nastavak onog što su radili do sada i ispunjavaju jedno od svojih predizbornih obećanja, a to je kontinuitet vladavine, koja će biti i dalje sa SDSS-om - rekao je. 

Nakon što se oporba nije odazvala na sastanak u Banske dvore, iz Vlade su poručili kako su destruktivni te da ćele konstruktivnu oporbu. Upitan kakva će koalicija okupljena oko Domovinskog pokreta, koja je osvojila 16 mandata, biti oporba, Škoro je poručio "vrlo konstruktivna."

- Ja mislim da otkako sam se pojavio na političkom nebu da sam vrlo konstruktivan i da pokušavam uvijek ukazati na problem, ali i dati nekakvo rješenje. I upravo ćemo na taj način djelovati. Postoje politike za koje se mi zalažemo, one proizlaze iz želje za većim suverenitetom i boljim životom građana i sve one inicijative koje će ići prema tome, imat će punu podršku Domovinskog pokreta. A zna se za što se mi zalažemo, od promjene Izbornog zakona, referenduma, stvaranja bolje poduzetničke klime... - istaknuo je Škoro.

Što se tiče referenduma, istaknuo je kako bi volio da je to puno jednostavnije za organizirati. 

- Treba vidjeti hoćemo li ići na to da prikupljamo potpise za majku svih referenduma, a to je referendum o referendumu, da shvatimo da kao građani možemo djelovati, ali i da otvorimo koliko je stvarno birača u RH, da produžimo vrijeme biranja i skupljanja tih potpisa barem na  mjesec dana i da smanjimo taj cenzus koji je sada jako velik, a rastezljiv. Pokušat ćemo da to bude kvalitetno i učinkovito - istaknuo je.

Što se tiče uvođenja eura, Škorina sestra, Vesna Vučemilović, istaknula je kako je ulazak u Europski tečajni mehanizam II pompozno najavljen, ali da o tome treba provesti široku javnu raspravu, koja bi uključivala i akademsku zajednicu, nevladine organizacije, udruge civilnog društva, ali i političke stranke, kako bi građani dobili što kvalitetniju informaciju što im uvođenje eura donosi. 

- Prema istraživanjima koja svake godine provodi agencija Ipsos, građani nemaju dovoljno informacija, a samo 20-ak posto smatra da je dovoljno dobro informirano o tome. Najviše se plaše toga kako će to utjecati na njihov životni standard, plaće, mirovine. 
Ako znamo da preko 400.000 umirovljenika ima manju mirovinu od 2000 kuna, onda je njihov strah u potpunosti opravdan. Ako to pretvorimo u eure, njihova mirovina je manja od 300 eura. Logično i normalno je pitati se kako će čovjek živjeti sa manje od 300 eura mjesečno - istaknula je Vučemilović.

Svjesni su, dodala je, da uvođenje eura ima i svoje pozitivne strane, ali smatraju da se u javnosti ne govori dovoljno o opasnostima, izazovima i negativnim aspektima.

REAKCIJA NA 'KOŠARICU' Plenkovićev ured: 'Oporba je neozbiljna i nesvjesna situacije'

- To je poglavito udar na standard kroz povećanje cijena, navodi se da bi prosječno to povećanje cijena trebalo iznositi nekih 0,25 posto, ali svi znamo da je prosjek jedno, a da je stvarnost nešto drugo i da ne konzumiraju svi jednako ono što taj prosjek ulazi i tu se krije stvarna opasnost. Drugi aspekt je gubitak monetarnog suvereniteta i način na koji se tečajna politika više neće moći koristiti kao jedan od instrumenata - rekla je osvrnuvši se i na pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam koji su lani supotpisali guverner HNB-a Boris Vujčić i ministar financija Zdravko Marić, a za koje smatra da je vrlo netransparentno. 

- U tom pismu se navodi da će se smanjiti udio države u imovini određenih poduzeća. Nije to zbog toga što mi smatramo da je država jako dobar gospodar, ne bježimo mi od privatizacije, ali želimo ukazati da treba vrlo transparentno reći koja su to poduzeća koja nisu od strateškog interesa i koja će ići u privatizaciju te kako će se provoditi. Poučeni onim što se događalo u privatizaciji koja je provedena 90-ih godina, imamo razloga za zabrinutost i skepsu - istaknula je. 

Ante Rončević naglasio je kako stabilizacijski program iz 1993. nije prerastao u razvojni program te smo sada svi žrtve te političke nespremnosti da se išta napravi. 

- Trebalo je restrukturirati javna poduzeća, školstvo, zdravstvo, sudstvo, sve ono što nas danas muči. Mi smo uspjeli zbog ulaska u NATO restrukturirati vojsku, međutim sve ostalo su kisele jabuke - rekao je dodavši kako je euro u Hrvatskoj prisutan 25 godina, otkad je uvedena devizna klauzula u sve ugovore.

- Na taj način smo mi isključili bitne funkcije hrvatske kune i nastavit ćemo to ako uvedemo uskoro euro. S te strane mi oduvijek ispunjavamo kriterije. Mi smo sada na 60 posto onoga gdje su Slovenci. Bili smo 1990. tu negdje rame uz rame. Slovenci su iskoristili ono što su imali u svojim rukama, a to je tolar. Tek onda kad su vratili kapacitete da se mogu razvijati, njima je euro došao tako dobro da oni sada sa svojim potencijalima koriste euro - rekao je dodavši da je to slučaj i s Njemačkom.

- Mi uvijek svodimo priču o konverziji kune u euro kao da smo Njemačka. Njemačku marku je bilo lako konvertirati u euro zato što je njihovo gospodarstvo izuzetno razvijeno, najrazvijenije u EU. Mi nismo Njemačka, oni su na vrhu, a mi na dnu. Nama treba kuna barem sljedećih 10 godina da bi iskoristili ono što nam pružaju instrumenti monetarne politike. A to znači da bi trebalo prilagoditi tečaj kune euru na način da se otpušta barem dva posto svake godine. Ali svrha je da Hrvatska jasno definira svoje strateške dugoročne ciljeve i da se iz toga jasno vidi koje su naše industrijske i regionalne politike, kako ćemo restrukturirati javni sektor, teritorijalni preustroj, a onda će fiskalna i monetarna politika biti u funkciji svega toga - istaknuo je naglasivši kako je potrebno prvo sve to napraviti pa tek onda uvesti euro. 

- Mi možemo uvesti euro kroz nekih 10-ak godina da bi prešli barem prosjek EU - dodao je.