Slab odaziv Hrvata: Njemačka tražila 42 frizera, javilo ih se 3

Veliki njemački lanac frizerskih salona Friseur Klinck ponudio je Hrvatima obrazovanje i zaposlenje. U tri godine osposobljavaju za zanimanje frizer, uz praksu u spomenutom lancu frizeraja.

I to prema načelu: dva dana školovanja, dva dana prakse. Tjedno nastavu pohađaju 8-12 sati, a ostatak vremena rade. Vježbenička praksa plaća se 818 eura mjesečno, što je 6135 kuna. To je nekoliko stotina više od prosječne hrvatske plaće i čak dvostruko više od hrvatskog minimalca. Njemački poslodavci tražili su 42 frizera, a javilo se samo troje kandidata.

- Vrlo smo iznenađeni, zato smo i produljili natječaj, pa on još traje - rekao je za Glas Slavonije Željko Marković iz riječke podružnice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ulaskom u EU građani Hrvatske ušli su na golemo tržište rada. HZZ je postao dio EURES-a (mreže javnih službi za zapošljavanje država članica EU te Norveške, Islanda, Lihtenštajna i Švicarske). Slobodna radna mjesta ponuđena su za sve građane EU (na internetskoj stranici: https://ec.europa.eu/eures/) i to njih 1.900.000.

Cilj smanjiti nezaposlenost

Upravo spomenuti projekt zapošljavanja u Njemačkoj rezultat je suradnje s EURES-om Njemačka, odnosno njihovom saveznom agencijom za rad. Projektom The job of my life (Posao mog života) žele srezati nezaposlenost mladih u EU, a samim time i zaposliti stručnjake u Njemačkoj, koja je uz Austriju Hrvatima omiljena radna destinacija. Naime, samo u prvoj polovici prošle godine posao je u Njemačkoj pronašlo 5500 Hrvata.

- Razlog slaba odaziva za osposobljavanje za frizera najprije je nedostatno osnovno znanje njemačkog jezika, potrebno za rad u inozemstvu. Također, ponuda je takva da se u trajanju od tri godine nudi osposobljavanje za zanat uz praksu. S obzirom na trajanje programa (tri godine), mladi se teško odlučuju na odlazak iz Hrvatske - rekla je Vilme Mostahinić, koordinatorica EURES-a. Polaznicima nije osiguran niti smještaj, pa je vjerojatno i to jedan od razloga nezainteresiranosti. Ipak, Mostahinić ističe kako je odaziv na ostale projekte koje su imali bio vrlo velik.

- Građani su zaista zainteresirani za studij i rad u jednoj od zemalja EU, što se može vidjeti i na EURES-ovu portalu mobilnosti radne snage, na kojem je do sada objavljeno više od 9500 životopisa hrvatskih radnika - rekla je koordinatorica.

Nisu potrebne radne dozvole

Trenutačno su najbolje prilike u skandinavskim i baltičkim zemljama, Irskoj, Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj. Budući da ondje nisu potrebne radne dozvole, put od oglasa do posla je najbrži.

Najtraženija zanimanja su u sektoru zdravstva - za liječnike i medicinske sestre. Potom hotelijerstvo i ugostiteljstvo, gdje su traženi kuhari i konobari, inženjeri i programeri. Osim na stranicama EURES-a radna mjesta u inozemstvu i natječaji objavljeni su često na internetskim stranicama HZZ-a, a tamo su 
i kontakti četvero savjetnika kojima se možete javiti vezano za poslove EURES-a.