U podnesku Ministarstva vanjskih poslova tvrdi se da je Slovenija 25. lipnja 1991. godine nadzirala cijeli Piranski zaljev i da je imala dodir s otvorenim morem
Slovenci neće Savudriju, žele nadzirati cijeli Piranski zaljev
Slovenski premijer Janez Janša s članovima Odbora za vanjsku politiku do dugo u noć raspravljao je o sadržaju slovenskog podneska arbitražnom sudu. Kako piše Jutarnji list, Slovenija vjerojatno neće tražiti da joj pripadne Savudrija, ali će tražiti kontrolu nad cijelim Piranskim zaljevom.
Rasprava je završila oko dva sata ujutro, a šef slovenske diplomacije Karl Erjavec rekao je da se podnesak kojeg je sastavilo Ministarstvo vanjskih poslova u suradnji s vrsnim međunarodnim stručnjacima neće mijenjati.
- Argumentacija je pripremljena kao mozaik i ako maknete jedan kamen iz tog mozaika, cijela argumentacija može pasti. Riječ je o vrlo stručnim, vrlo zahtjevnim pravnim pitanjima. Treba biti svjestan da arbitražni sporazum postavlja određena ograničenja. Što se tiče granice na kopnu, nju se mora odrediti na temelju međunarodnog prava, a što se tiče granice na moru, uz međunarodno pravo tu je i načelo pravednosti i načelo dobrosusjedskih odnosa. Mi smo ta načela poštivali, argumentirali i računam na dobro rješenje pred arbitražnim sudom - rekao je Erjavec.
Kako piše Delo, u podnesku Ministarstva vanjskih poslova tvrdi se da je Slovenija 25. lipnja 1991. nadzirala cijeli Piranski zaljev. Skupina pravnika i povjesničara iz Zavoda 25. lipnja pripremila je prijedlog podneska prema kojem bi Slovenija dokazivala da joj pripada i druga obala Piranskog zaljeva, do Savudrijskog rta.
Cijeli slučaj komentirao je i Hannes Swoboda.
- Uvjeren sam da će Slovenija i Hrvatska pronaći rješenje. Ako Slovenija ne bi ratificirala sporazum, bio bi to loš znak za Europu, prije svega za Hrvatsku, ali najnegativnije bi bile posljedice za Sloveniju. To bi najviše štetilo imidžu same Slovenije i štetilo bi povjerenju u kredibilitet slovenskih političara - rekao je Swoboda.