Slovenski premijer u postupku provjere potencijalnog sukoba interesa

Istražnim postupkom treba utvrditi "postojanje stvarnog sukoba interesa", temeljem preliminarnih nalaza vezanih uz kadrovske promjene u tvrtki za upravljanje tražbina banaka (DUTB), potvrdilo je u četvrtak KPK povjerenstvo, dodavši kako više informacija neće dati dok se postupak ne završi.

Kako se dodaje u priopćenju, do sada dobiveni podaci i pregled dokumentacije pokazali su da postoji sumnja kako je pri imenovanju uprave DUTB-a došlo do kršenja zakona o integritetu državnih dužnosnika, što uvedenim postupkom tek treba raščistiti, te sumnje potvrditi ili odbaciti, a priliku da se o svojim odlukama izjasni imat će i Janša u nastavku postupka pred povjerenstvom.

Kako prenose mediji, KPK istražuje potencijalni sukob interesa i moguće korupcijske rizike iz činjenice da je Janšina vlada odvjetnika Francija Matoza, povezanog niz godina sa sadašnjim premijerom i njegovom Slovenskom demokratskom strankom (SDS), postavila u uprave triju tvrtki u državnom vlasništvu, među ostalim i na mjesto neizvršnog direktora DUTB-a, smijenivši prije toga i ostale članove uprave te zamijenivši ih svojim ljudima.

Matoz je Janšu i njegovu stranku zastupao u različitim sudskim postupcima, među ostalim u istrazi kojom je KPK provjeravao sukladnost Janšine imovine s podacima iz njegove imovinske kartice 2012. godine, ali i u poznatoj aferi Patrija, koja se odnosila na kupovinu oklopnog oružja istoimene finske tvrtke za slovensku vojsku, u vrijednosti više stotina milijuna eura.

Janša je zbog tog slučaja i navodne isplate mita u tom poslu najprije bio pravomoćno osuđen na dvije godine zatvora. Presudu je međutim poništio ustavni sud i naložio obnovu postupka, do čega pak nije došlo jer je slučaj pao u zastaru.

EP pozvao Sloveniju na dosljednije poštivanje vladavine prava

Europski parlament u četvrtak je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojio rezoluciju o temeljnim pravima i slobodama te vladavini prava u Sloveniji, u kojoj je pozvao na veću razinu javne rasprave, poštivanje neovisnosti javnih medija i autonomije pravosuđa. 

Za  prijedlog rezolucije koju su predložili zastupnici iz stranačkih grupacija ljevice i centra glasovalo je 356 članova parlamenta, 284 je bilo protiv, a 40 suzdržanih.

Rezolucija, u kojoj se iznosi zabrinutost nad niskom razinom javne rasprave u Sloveniji, poziva na neovisnost i autonomiju medija te adekvatno financiranje i autonomiju pravosudnih tijela. Podnijele su je četiri političke skupine u Europskom parlamentu - socijaldemokrati, liberali, zeleni i ljevica, temeljem zaključaka radne skupine koja je u fact-finding misiji ove jeseni boravila u Ljubljani.

Najveća europarlamentarna grupacija, Europska pučka stranka (EPP) desnog centra, nije se pridružila toj inicijativi, a u Slovenskoj demokratskoj stranci (SDS) koju vodi slovenski premijer Janez Janša, ocijenili su je "političkim pamfletom" koji je, po njima, iz Slovenije inspirirala oporba kako bi destabilizirala vladu.

Rezolucijom je Europski parlament izrazio "duboku zabrinutost zbog razine javne rasprave, atmosfere neprijateljstva, nepovjerenja i duboke polarizacije u Sloveniji, što je narušilo povjerenje u javna tijela i među njima".

U rezoluciji se također ističe da utjecajne javne osobe i političari, uključujući i članove Vlade, moraju biti primjerom i osigurati poštovanje i civiliziranu javnu raspravu, bez zastrašivanja, napada, vrijeđanja i uznemiravanja.

Rezolucija je pozdravila činjenicu da je slovenska vlada, premda sa zakašnjenjem, omogućila imenovanje dvaju europskih delegiranih tužitelja iz Slovenije, te poziva vladu da i dalje omogući stabilno financiranje i djelovanje javnih medija s nezavisnom uređivačkom politikom.

Rezolucija ima 18 točaka sadrži i niz  drugih preporuka na području temeljnih sloboda i vladavine prava.

Zastupnici europskog parlamenta ove su godine nekoliko puta raspravljali o stanju demokracije u Sloveniji, na plenarnoj sjednici ili u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (Libe). Općenita je ocjena da vladavina prava u Sloveniji, koja u drugom polugodištu 2021. predsjedava Vijećem EU-a, funkcionira, ali da političku polarizaciju do koje je došlo treba prevladavati i povećati razinu javne rasprave, kako ne bi došlo do daljnje erozije povjerenja u javne ustanove.

Pritom se u rezoluciji ističe da javne osobe i političari moraju biti primjer drugima za javnu raspravu na civiliziranoj razini, takvu u kojoj će izraziti poštovanje prema drugačijem mišljenju, a bez zastrašivanja, napada, klevetničkih kampanja i uznemiravanja u koje se nekad upleću i javne osobe.

Slovenska oporba desnu vladu Janeza Janše već duže vrijeme optužuje za autokratski stil vladanja, pritisak na javne medije i verbalne napade na novinare, kao i za miješanje u rad nezavisnih tijela i pritiske na pravosudni sustav.

Inicijativa za rezoluciju došla je nakon nedavnog posjeta radne skupine iz Europskog parlamenta, koja je u izvješću posebno istaknula da Janšina vlada kasni s imenovanjem javnih tužitelja za ured Europskog javnog tužitelja (EPPO) te da je tijekom blokirala zakonsko financiranje Slovenske tiskovne agencije (STA). Premda je došla na njegov poziv, Janša skupinu nije želio primiti, a ona je u izvješću nakon posjeta upozorila i na problematičan ton javne rasprave kojeg se ne ustežu niti predstavnici vlasti.