Spasili trinaest beba čiopa i othranili ih, uskoro se vraćaju u Rijeku na svoj prvi let u životu

Trinaest beba čiopa, jedne od najbržih vrsta ptica, spašeno je sa dotrajalog krova u Rijeci. Građevinar koji je u lipnju krenuo u obnovu krova, u njegovim je pukotinama pronašao čak tri gnijezda s malim čiopama, starima tek oko tjedan dana te je ptičice na othranu dovezao u Ornitološki laboratorij - Društvo za zaštitu, pomoć i proučavanje ptica u Zagrebu, koje već godinama ulijeće upomoć malim i velikim letačima.

- Čiopa je neizostavni simbol Rijeke, poznata po brzom letu kroz Korzo, i zato ćemo ove bebe u Rijeku i vratiti. Kroz tjedan ili dva ću ih pustiti u nebo negdje kod Krčkog mosta, kaže Manuel Jacmenović, predsjednik društva, poznat kao "šaptač pticama", koji je tim mnogim divnim stvorenjima spasio život. Kako sam naglašava, ptica nije spašena onda kad stigne u njihovo utočište, već onda kad ju se, oporavljenu i zdravu, može vratiti u njeno stanište, pustiti na slobodu. 

- Čovjek je u Rijeci u lipnju skidao stari krov, i pronašao tri gnijezda s ukupno trinaest beba čiope, još su nam dvije, pronađene na drugim mjestima, stigle nešto kasnije, tako da ih na othrani sad imamo 15. Kad su nam ptičice stigle prije otprilike dva tjedna, još nisu imale perje, sad su već dovoljno velike da mašu krilima, a za tjedan do dva bit će potpuno zrele da se vinu visoko..., otkriva Jacmenović.  Ptice će na slobodu pustiti, najavljuje, negdje kod Krčkoga mosta. Vraćaju se kući u Rijeku. 

- Pustit ću ih blizu mosta, a one će onda otići same kamo trebaju. To su ptice stvorene za let, koje već u roku deset dana mogu stići do Afrike. Duge su oko 18 centimetara, ogromnih krila, potpuno su aerodinamične, s malim nogama koje hodati mogu isključivo po okomitim plohama - stijenama, zidovima, ne šetaju. Ako ne liježu potomstvo, neprekidno mogu letjeti i pet godina, bez stajanja - u letu spavaju, jedu i piju, čak se i pare, otkriva nam Jacmenović čaroban svijet ovih ptica. Piju, primjerice, tako što se spuste nisko iznad površine vode, i u letu zagrabe tekućine koliko im je potrebno. Kad kiši, one se dižu visoko iznad oblaka, jer kišu ne podnose. Slične su lastavicama, ne slijeću na tlo nego samo na vertikalne površine, čak i gnijezda grade na vertikalnim površinama, i među najbržim su letačima u životinjskom svijetu. Crna čiopa letjeti može pet, do čak 14 metara u sekundi, i tijekom godine prijeći najmanje 200 tisuća kilometara. 

- Stare su kuće pune šupljina u kojima čiope rade gnijezda. Zato se krovove ne bi smjelo mijenjati ljeti. Ova je riječka priča, međutim, sretno završila, zahvaliti moramo i udruzi Lotus iz Rijeke, s kojom surađujemo, i koja nam logistički pomaže, kaže Jacmenović. 

Petnaest mladih čiopa u Zagrebu je dosad bilo na "jačoj" hrani, da se udebljaju, osnaže, a sad ih se hrani insektima, jakom proteinskom hranom od koje će "dobiti krila", pojašnjava  Jacmenović za kraj. Uskoro će on s pticama na cestu, do Krčkog mosta, a onda im je samo nebo granica. Što bi rekla pjesma Tina Ujevića, "ti si, dušo, stvorena za let", baš kao ove ptice.