Srbi uvode novi nadzor robe pa će sva hrana istrunuti čekajući

Inspekcija voća i povrća odnosi se na 168 zemalja svijeta, na nikoga isključivo. To su EU pravila, a svaka članica ima pravo vrednovati rad svojih inspektora. Inspekcija kamiona na granici traje maksimalno sat vremena, a dosad je vraćeno svega jedan posto pošiljki iz trećih zemalja, dakle trguje se normalno. 
Odgovor je to Ministarstva poljoprivrede na veliku hajku koju su podigli u Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Makedoniji na nove odredbe za uvoz voća i povrća iz zemalja izvan Europske unije.

Regulira ih novi Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima koji je na snagu stupio 12. srpnja. Od tada su na granicama inspektori pregledali više od 1,3 milijuna kilograma voća i povrća. Od tog broja, samo tri pošiljke nisu odgovarale pravilniku – lubenice iz Crne Gore (68.580 kilograma, što je naknadno usklađeno), lubenice iz Albanije (20.000 kilograma) i paprika iz Srbije (7845 kg, vraćeno na zahtjev stranke). Zasad nijedna pošiljka iz Bosne i Hercegovine nije bila problematična te je sve nesmetano otpremljeno u Hrvatsku. Ipak, najviše nezadovoljstva kod izvoznika u Hrvatsku došlo je zbog povećane naknade za inspekcijski nadzor hrane.

Ona je godinama iznosila simboličnih 90 kuna, a sad je narasla na 2000 kuna. Ona ne ovisi o količini robe koja se uvozi pa će inspekcija jednako naplatiti tonu jabuka i cijeli kontejner mrkve od 25 tona. Kao prvi odgovor na hrvatski Pravilnik, Srbija je uvela kontrolu svih prehrambenih proizvoda iz Hrvatske. Osim fitosanitarne i veterinarske kontrole, njihova inspekcija sad traži i dodatne laboratorijske analize. Zbog gužvi one traju i po 30 dana, pa bi roba mogla propasti. Spremni su i na nove sankcije koje su zemlje dogovorile jučer u Sarajevu.

Poziva se Republika Hrvatska da hitno ukine diskriminatorne odluke kojima se uvodi različit tretman za domaće proizvode i proizvode iz trećih zemalja. Cijena inspekcijskog nadzora treba odgovarati cijenama stvarnog postupka, ne predstavljati posebno oporezivanje, i treba biti usklađena s procijenjenom cijenom koja vrijedi u zemljama regije i EU.

Oprezni sa sankcijama

To su prva dva od sedam zaključaka koji su dogovoreni na zajedničkom sastanku ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića, ministra vanjske i unutarnje trgovine i telekomunikacija Srbije Rasima Ljajića, ministrice ekonomije Crne Gore Dragice Sekulić i ministra poljoprivrede u vladi Makedonije Ljupče Nikolovskog. Osim toga, traže hitan sastanak s hrvatskim vlastima, koji bi se trebao održati u crnogorskoj Podgorici. U sve žele uključiti i Europsku komisiju, no oko uvođenja svojih protumjera još čekaju. Dogovorili su se da će svaka zemlja o tome sama odlučiti, no moraju biti izrazito oprezni. S obzirom na to da je Hrvatska članica Europske unije, sve navedene odredbe o uvozu proizvoda u Srbiju, BiH, Crnu Goru i Makedoniju odnosile bi se i na ostale zemlje s kojima nisu u “poljoprivrednom ratu”. Srbi su u tome najglasniji jer smatraju da je takva odluka politička i krši srpski Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU. Naše Ministarstvo poljoprivrede to je brzo opovrgnulo.

Svježe voće bez kukaca

- Cilj pravilnika je isključivo zaštita potrošača, a ne diskriminacija robe i trgovaca koji dolaze iz nama susjednih i prijateljskih zemalja. Ovim pravilnikom nismo uveli ništa više od tržnih standarda za voće i povrće koji su propisani EU zakonodavstvom - kažu u ministarstvu. Zbog toga inzistiraju da svaka pošiljka voća i povrća koja se uvozi u RH bude neoštećena, ne prezrela, bez štetnika, stranog mirisa ili vlažnosti te ispravno označena.

Kako bi nastavili politički pritisak, Makedonija i Crna Gora obećali su se obratiti i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Nije poznato kakve bi mjere protiv RH tražili jer je sam pravilnik pisan tako da ne krši nijednu odredbu te organizacije.

Ipak, domaći poduzetnici još ne znaju u kakvim će se birokratskim problemima naći njihova roba. Boje se da će se nove odredbe RH vratiti kao bumerang. Da će utjecati na izvoz smatraju i u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Mjere kao bumerang

- Premda je pravilnik donesen s ciljem osiguranja većeg obujma kontrole voća i povrća te, u konačnici, zaštite potrošača, efekt koji je izazvao mogao bi imati negativne učinke za hrvatsko gospodarstvo - kažu u HGK. Nadaju se da do ozbiljnijih posljedica za naš izvoz neće doći. Pojačan nadzor već se djelomično provodi za robu životinjskog i neživotinjskog podrijetla, a to znači takvo postupanje i za primarne poljoprivredne proizvode i za prerađevine.

- Očekujemo žurno donošenje odgovarajućeg rješenja kako bi se nastavila uobičajena dinamika trgovanja.

Premda se značaj izvoznog tržišta CEFTA-e smanjio od ulaska Hrvatske u EU, zemlje regije i dalje su naša vrlo značajna izvozna tržišta. Na to tržište izvozimo roba u vrijednosti pola milijarde eura - navode u HGK. Prema podacima iz 2016., treće, peto, osmo i deveto mjesto na ljestvici naših izvoznih tržišta zauzimaju BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija. Što se tiče uvoza voća i povrća, prema podacima za 2016., uvezeno ga je za 288 milijuna eura, što je 11 posto ukupnog uvoza.

Pozvao ih na sastanak

Nakon sastanka ministara iz susjednih zemalja ministar Tolušić pozvao je kolege na sastanak u Hrvatsku. U priopćenju koje je poslalo Ministarstvo piše kako se žele smiriti postojeće nesuglasice i smiriti nepotrebne tenzije.
- Inspekcija na granicama, kao i trgovina robom između susjednih zemalja, odvija se normalno - stoji na kraju priopćenja.