Obavijesti

News

Komentari 269

Što donosi euro? Krediti će biti jeftiniji, a nekretnine - skuplje

Što donosi euro? Krediti će biti jeftiniji, a nekretnine - skuplje
2

Euro postaje naša službena valuta, a u razdoblju prilagodbe morat ćemo učiniti sve kako bismo iskoristili što više prednosti ove velike operacije i sveli rizike na najmanju moguću mjeru.

VIDEO

Hrvatski građani uvijek su - od Jugoslavije do danas - u glavi imali automatski kalkulator tečajeva kojim su sve novčane iznose pretvarali u čvrstu valutu - najprije u njemačku marku, a potom u euro. Domaćoj valuti malo tko vjeruje, pa su čak i ljuti suverenisti u imovinskim karticama prikazali štednju u eurima.

POGLEDAJTE VIDEO: Hrvatska u čekaonici za euro

Pokretanje videa...

Spotlight 02:06

Za koju godinu to neće biti potrebno, euro postaje naša službena valuta, a u razdoblju prilagodbe morat ćemo učiniti sve kako bismo iskoristili što više prednosti ove velike operacije i sveli rizike na najmanju moguću mjeru. Prednosti uvođenja eura su gotovo samorazumljive. Krhko hrvatsko gospodarstvo, fatalno vezano za turizam, nije davalo čvrsto jamstvo tečaja nacionalne valute, pa je bilo koji pad kune, odnosno skok eura za masu građana značio porast kreditnih rata ili anuiteta.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.

Fluktuaciju tečaja mnogi su skupo platili. O čemu se radi, najbolje znaju oni koji su primali plaću u kunama, a uzimali kredite u švicarskim francima.

Nema troška konverzije 

S eurom je postojao isti problem, samo nasreću znatno manjih dimenzija. Tome je odzvonilo! Taj rizik uvođenjem eura neće biti posve otklonjen, ali će biti smanjen na najmanju moguću mjeru jer će čvrstinu tečaja podupirati njemačko, francusko, nizozemsko, austrijsko i druga jaka gospodarstva na kojima leži snaga i sigurnost europske valute. “Nas i Europljana petsto milijuna”, reklo bi se.

'Bit će dualne cijene prije nego uvedemo euro, tako da se ljudi naviknu i vide koliko će plaćati'
'Bit će dualne cijene prije nego uvedemo euro, tako da se ljudi naviknu i vide koliko će plaćati'

Plaće će biti u eurima, rate kredita u eurima, obveze u eurima - to znači da više neće biti ni troškova konverzije u otplati rata kredita ili lizinga. Banke su dosad lukavo i ekstenzivno koristile raspon triju tečajeva, kupovnog, srednjeg i prodajnog, kako bi za sebe izvukle maksimum dobiti, a koliko su to dobro radile vidi se i po tome da su, čak i u vrijeme konverzije kredita u francima, najčešće bile u “zelenom“. Preko ljeta su prilično gulile strane turiste na promjeni eura u kune, da bi na jesen kuna opet oslabila - u oba slučaja na korist banaka. Euro je ljeti uvijek bio slabiji kako bi strani turisti morali dati više eura za odgovarajući iznos kuna. Sad toga neće biti.

Novac koji je odlazio bankama ostajat će turistima, dakle, ići će u potrošnju bez posrednika. Krediti građanima trebali bi također pojeftiniti, i to barem iz dva razloga. Prvo zato što neće biti troška konverzije valute, a drugo zato što će prelaskom na euro kreditni rejting Hrvatske porasti.

Rast investicija 

Time bi i zaduživanje države trebalo pojeftiniti, a logično zvuči i očekivanje restrukturiranja postojećeg duga: novim kreditima s nižim kamatama moći ćemo zamijeniti stare s višima. Povećan bonitet države, doduše, dvosjekli je mač: on smanjuje kamatu i omogućuje lakšu nabavu jeftinog novca, ali stavlja Vladu u kušnju lakšeg zaduživanja. Smanjeni će biti i troškovi transakcija, povećana transparentnost cijena.

Marić: Ima dovoljno vremena da se pripremimo za euro
Marić: Ima dovoljno vremena da se pripremimo za euro

Hrvatskom gospodarstvu bit će olakšano širenje na druga tržišta, što bi moralo dovesti do povećanja njegove konkurentnosti. Uostalom, standardi koje ćemo morati uspostaviti kako bismo prešli na euro sami po sebi će biti poticaj. Treba očekivati i rast stranih investicija u Hrvatsku koja će, prema valuti, svima postati domaće tržište. Prelazak na euro sprečava i konkurentnu devalvaciju valuta od strane nacionalnih država. Slovenija je, recimo, za razliku od Hrvatske godinama imala plivajući tečaj tolara - koji je svake godine kontrolirano slabio - pa su slovenski proizvodi postajali jeftiniji i time izvozno konkurentniji.

U Hrvatskoj je bio obrnuti slučaj: jaka kuna bila je željeznim sidrom vezana za euro, što je stimuliralo uvoz, a izvoz činilo slabo isplativim. Unatoč mnogih povika na takvu tečajnu politiku, ona nikad nije mijenjana s obrazloženjem da mnogi građani imaju kredite u eurima pa bi ih to pogodilo. Stanje će se u tom smislu promijeniti.

Deficit pod nadzorom 

Uvođenje eura nosi sa sobom i neke manje pozitivne posljedice, koje će uglavnom biti jednokratne. Nova valuta zahtijeva promjenu računovodstvenih sustava, niza softvera, brojila, bankomata, automata za naplatu parkinga i sl. - svi će morati prijeći na novu valutu, a to će koštati. Npr. svi parkirni automati morat će umjesto kovanih kuna prijeći na eure i cente te sl.

Bit će, ako je suditi po iskustvu zemalja koje su prije nas usvojile euro, potrebno provesti i brojne treninge za zaposlenike, menadžere, pa čak i potrošače. Sa svojim nacionalnim valutama, kaže jedan stručni rad, države su mogle prilagoditi kamatne stope kako bi potaknule ulaganja i velike kupnje. Euro onemogućuje prilagođavanje kamatnih stopa u pojedinačnim državama, pa takav oblik oporavka mogu zaboraviti. Kamatne stope za eurozonu kontrolira Europska središnja banka. Zemlje s nacionalnom valutom mogle su u slučaju kriza devalvirati svoju valutu podešavanjem svojeg tečaja. Devalvacija je obeshrabrivala kupnju robe u inozemstvu, što je pomagalo da se gospodarstvo vrati tamo gdje treba biti. Kad ne postoji nacionalna valuta, gubi se i ova metoda ekonomskog oporavka.

Ne postoji fluktuacija tečaja za pojedine zemlje eura. Države su se prilagođavale ekonomskim šokovima i reguliranjem državne potrošnje, kroz programe nezaposlenosti i socijalne skrbi koje su vlade u vremenima krize izdašnije financirale. To je vraćalo novac gospodarstvu i poticalo potrošnju, djelujući antirecesivno. No s eurom kao valutom vlade su ograničene na to da proračunski deficit zadrže u skladu sa zahtjevima središnje banke. To ograničava njihovu slobodu javne potrošnje u ekonomski teškim vremenima i njihovu učinkovitost u izvlačenju zemlje iz recesije. Povrh toga, eurizacija pogoduje većim i snažnijim gospodarstvima. Jasno je da će, primjerice, prodor njemačkog kapitala u Hrvatsku biti neusporedivo snažniji nego prodor hrvatskog kapitala u Njemačku, da se zadržimo samo na toj zemlji.

Marić o euru: 'Neke cijene bi se mogle zaokruživati, ali opće povećanje neće biti veliko'
Marić o euru: 'Neke cijene bi se mogle zaokruživati, ali opće povećanje neće biti veliko'

Općenito, poslovanje unutar jedne valutne zone jako dinamizira trgovinu, protok ljudi, roba i kapitala, a ta dinamizacija po prirodi stvari pogoduje jačima. No mogu je iskoristiti i slabiji, ako su pametni. Slovenci su jako strahovali od eura, ali je lakše poslovanje sa zapadom (puno jednostavnije procedure) omogućilo izvlačenje velikih koristi iz prelaska na euro, u čemu su bili, prema običaju, na samom vrhu bivših socijalističkih država.

Nakon marke osiromašeni 

Pored šanse za ekonomski šok unutar zemalja eurozone, kažu eksperti, zamisliva je i mogućnost političkog šoka. Manjak jednog glasa za sve zemlje eura mogao bi izazvati probleme i napetosti među sudionicima. Uvijek će postojati potencijalni rizik financijskog urušavanja zemlje članice - s Grčkom, pa i Italijom, stajali smo na rubu ponora - što bi razorilo cijeli sustav ili barem nepovoljno djelovalo na njega, ali to se dosad nije dogodilo jer je racionalnost Europe uvijek odnosila prevagu.

Sve u svemu - prednosti prelaska na euro dramatično pretežu nad rizicima. Proces će ipak trebati držati pod strogom kontrolom, jer naši ljudi - bankari, trgovci, posjednici nekretnina, hotela i apartmana - odolijevaju iskušenjima jedino ako ne dođu pred njih. Građani su osiromašeni prelaskom s njemačke marke na euro (nekretnine su drastično poskupjele, ali ne samo one) pa treba učiniti sve da se nešto slično ne dogodi i s prelaskom s kune na euro.

U Sloveniji je, recimo, nakon uvođenja eura cijena šalice kave u kafiću poskupjela za 48 posto, a pivo i frizerske usluge za 42 posto. Nadzor ovlaštenih državnih tijela trebao bi ograničiti takvu praksu, ali najbolje će je ograničiti osviješteni građani.

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 269
VIDEO

Policajka heroina: Napadaču koji je izbo bebu rekla tri riječi pa ga ubila jednim metkom
JUNAKINJA

Policajka heroina: Napadaču koji je izbo bebu rekla tri riječi pa ga ubila jednim metkom

Policajka se nalazila u šoping centru Westfield u Sydneyju u trenutku napada te se odlučila sama obračunati s napadačem, koji je napadao ljude nožem s oštricom od 15 cm

VIDEO Plenković i Tomašević susreli se na Trgu bana Jelačića: 'Htio sam se javit, ali ste utekli'
LOV NA GLASOVE

VIDEO Plenković i Tomašević susreli se na Trgu bana Jelačića: 'Htio sam se javit, ali ste utekli'

Andrej Plenković i Tomislav Tomašević susreli su se tijekom predizbornih aktivnosti na glavnom zagrebačkom trgu. Premijer je srdačno pozdravio konkurenciju te je Ivani Kekin rekao da im se htio ranije javiti, ali su mu utekli. 'Mi smo došli ranije, sve smo obavili', rekla mu je Kekin prije nego su se svi zajedno pozdravili uz ljubazno: 'Vidimo se!'
VIDEO Crnokošuljaši sa spornim zastavama pred pravoslavnom crkvom puštali Thompsona!
INCIDENT U CENTRU ZAGREBA

VIDEO Crnokošuljaši sa spornim zastavama pred pravoslavnom crkvom puštali Thompsona!

ZAGREB U subotu oko podneva kolona muškaraca među kojima je bilo i žena stigla je pred pravoslavnu crkvu na Cvjetnom trgu u Zagrebu. Imali su zastave s prvim bijelim poljem i puštali su Thompsonove pjesme. Radi se o ekstremno desnoj stranci AHSP na čijem je čelu Dražen Keleminec, koji je jednom već pravomoćno osuđen zbog urlanja ustaškog pozdrava 'za dom spremni'.