News

Komentari 23

Što je pokazatelj da je nastupilo vrijeme mržnje? Pa kad se ne gledaju sredstva da se pobijedi

Što je pokazatelj da je nastupilo vrijeme mržnje? Pa kad se ne gledaju sredstva da se pobijedi

Za neke je u Americi vrlo vjerojatno pobijediti Trumpa bilo možda važnije nego poštivati baš sva načela demokracije. A to možda nije dobra vijest za demokraciju

Autor je prodekan i šef dodiplomskog studija Business Analytics na ZŠEM-u te profesor na Građevinskom fakultetu u Rijeci.

Jeste li primijetili kako su neki vaši prijatelji zahladili odnose s vama kad su skužili da na američkim izborima podržavate krivu stranu? Ja jesam. Ako se mi mrzimo zbog Trumpa i Bidena, a živimo miljama daleko od Amerike, kakva je tek količina netrpeljivosti i mržnje u samoj Americi? Ono što možete primijetiti čak i kod nas je da, ako je netko zagrižen za jednog od ranijih kandidata ne zanima ga uopće kako se do pobjede došlo, jedino je važno da se pobijedi suprotna strana i njihov kandidat. Samo, možda je taj makijavelijanski pristup, dosta popularan kod nas, pobijedio i u samoj Americi, za koju volimo govoriti da je svjetionik demokracije. Sama suština demokracije je tolerancija i prihvaćanje da i tuđe mišljenje može pobijediti. Samo što se dogodi kad se društvo tako polarizira da nastupi antagonizam, pa čak i mržnja?

Izgleda da su u ozračju krajnje netrpeljivosti provedeni i zadnji američki izbori. Kad se dvije suprotstavljene opcije mrze, važnije od demokracije i časne izborne procedure, je želja da pobijedi prava strana, a tko je prava strana? Za nas je to naša, a za vas vaša. Kad se poštuje demokracija svi vinovnici demokracije prihvaćaju da većina treba i vladati, ma tko ta većina bio. Samo problemi nastupaju kad zbog polarizacije i mržnje nastupi vrijeme tiranije masa gdje isto većina provodi svoju volju, ali isključivo svoju na štetu svih drugih. Prema Alexisu de Tocquevilleu najveća opasnost s kojom su se Amerikanci suočavali oko 1830. je bio njihov loš odnos prema manjinama, prvenstveno crncima i Indijancima. Generalno danas, opasnost je kad većina nameće manjini nešto što je njoj mrsko, krajnje neprihvatljivo, kao recimo kad u Poljskoj vladajući zabranjuju ženama pravo na pobačaj.

A što je dobar pokazatelj da je nastupilo vrijeme mržnje? Pa kad se ne gledaju sredstva da se pobijedi. U nas recimo kad se jednu veliku stranku optuživalo da su za nju glasovali i mrtvi ali i oni koji uopće nisu izašli na izbore. Samo postoji li možda nešto slično u Americi?

U Americi postoji glasanje poštom, samo kod njih je u nekim saveznim državama dozvoljeno i skupljanje glasačkih listića od strane trećih lica, ne nužno članova obitelji, najčešće dragovoljaca. Problem je kad upravo stranke stoje iza takvog odlučivanja. Zagovornici hvale ovaj način glasovanja u slučaju bolesnih ili onih koji žive daleko. Samo kritičari s pravom uviđaju na mogućnost zloupotreba, pa čak i prevara, posebno kad se društvo polarizira do usijanja. U Americi recimo razumna je i očekivana situacija ako u ovom poštanskom procesu skupljanja glasova sve političke strane imaju slične udjele, samo da li se to ostvarilo za zadnjih izbora? Baš i ne. Upravo je ova metoda glasovanja odredila pobjednika u nekoliko saveznih država pri čemu je ogroman postotak glasova išao isključivo jednom kandidatu, demokratu.

U Pennsylvaniji je recimo Trump imao podršku od više nego 600,000 glasova, ali se čekalo što će reći još oko 1,300,000 glasova poštom. Kako se prednost topi, izgleda da više nego 75% glasova dolazi od demokrata pa će glasovi poštom na kraju donijeti prevagu Bidenu i u toj saveznoj državi. Kako je Trump ismijavao pandemiju, za očekivati je bilo da da baš demokrati prednjačiti u glasovanju poštom, ali baš ovoliko? Jednom će biti zanimljivo istražiti koliko je od tih glasova došlo od pojedinačnih pisama građana, a koliko zahvaljujući stranačkom aktivizmu, dakle aktivizmu prvenstveno Demokratske stranke. Zanimljivo na zlouporabe ovakvog modela glasovanja uglavnom su za prethodnih izbora ukazivali članovi Republikanske stranke.

Da se razumijemo, glasovanje poštom je legalno u Americi, ali teško da tamo nije bilo i zloupotreba. Naime za neke je u Americi vrlo vjerojatno pobijediti Trumpa bilo možda važnije nego poštivati baš sva načela demokracije. A to možda nije dobra vijest za demokraciju. Istina, nevezano za ove američke izbore, demokracija ima taj problem da ako se dovoljno dugo čeka uvijek može završiti u svoja dva granična slučaja, komunizam i fašizam. Prije skoro 90 godina demokracija je u Njemačkoj nacizam dovela na vlast, a u prošlom stoljeću je i marksist Allende demokratski pobijedio u Čileu. Nesumnjivo je gotovo za sve nas zloupotreba demokracije bolja opcija nego pošten dolazak nacista na vlast. Dakle ponovimo, nevezano za američke izbore, kako korigirati demokraciju da ne sklizne u svoje strašne devijacije je velik izazov našeg vremena.

Najčitaniji članci