Kraj mandata čestitali su mu prosvjednici, a žestoko ga je napao i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava...
PREMIJER JE BIO NERVOZAN
Što je smiješno? Prosvjednici ga izviždali, Penava ide Škori...
- Borovo je u državnom vlasništvu i za njegovo stanje odgovorna je ova Vlada, kao i prethodnih 13, poruka premijeru je da ova Vlada i država postoje, prije svega, zahvaljujući angažmanu Vukovara i stradalnika grada Vukovara te da to nikad ne zaboravi ni on ni druga vlada koja će doći, a prijetnje tipa ‘lezite dolje’ za Vukovarce su stvar prošlosti, poručio je Penava premijeru Plenkoviću.
Pogledajte video:
Pokretanje videa...
01:18
Vukovarski gradonačelnik još jednom je potvrdio jučer da su dobri odnosi između njega te HDZ-a i Vlade zapravo stvar prošlosti. Penava je napao jučer premijera jer se Plenković nakon sjednice kluba HDZ-a obratio novinarima te spomenuo Borovo iz Vukovara i naglasio kako samo zahvaljujući Vladi tvornica Borovo danas funkcionira.
- Borovo radi isključivo zahvaljujući pomoći Vlade. Time šaljem poruku gradonačelniku Vukovara - rekao je Plenković. Kasnije je Penava sazvao konferenciju za novinare u Vukovaru na kojoj je rekao kako je premijerove riječi doživio kao prijetnju. Ivan Penava, nije tajna, pregovara sa Škorom o izlasku na izbore na njegovoj listi. Prije toga, kako je rekao Miroslav Škoro, mora riješiti svoju situaciju u HDZ-u. Penava se i u prošlosti više puta sukobljavao s vodstvom HDZ-a, no na predsjedničkim izborima uredno je podržao Kolindu Grabar-Kitarović. Neslužbeno doznajemo kako se Penava dogovorio sa Škorom. Održat će u srijedu u 10 sati konferenciju za novinare na kojoj će biti jasnije stvari koje se tiče razlaza s HDZ-om.
- Ne razumijem političare. Umjesto da sad sjednu, zagriju stolicu i što brže donesu zakon kako bi počeli radovi na obnovi, oni od toga bježe. Ne znam kako tako misle dobiti izbore. Otići će na godišnje odmore na svoje jahte, a mi nek’ čekamo u smještaju, ogorčen je Ragid Dedić (53), kome je u potresu značajno uništen stan u centru Zagreba.
Smješten je u Studentskom domu Cvjetno. Ratni je vojni invalid u mirovini, a supruga mu radi skraćeno vrijeme u školi.
- Znate što će na kraju biti, morat ćemo otići odavde jer mjesta više neće biti, i sami se pobrinuti za uništenu imovinu. Kad se i vani sve smiri, otići će nam još djece u inozemstvo. Zašto je politika ispred ljudi? - pita se Ragid. I on i ostalih 5000 vlasnika stanova i kuća u Zagrebu, Zagrebačkoj županiji i Krapinsko-zagorskoj županiji, čiji su domovi znatno oštećeni, morat će čekati kasnu jesen u kojoj bi, prema optimističnoj procjeni, mogla početi obnova Zagreba. A gdje su još tisuće koji žive u zgradama koje su oštećene, ali nisu neuporabljive. Iako je potres pogodio Zagreb 22. ožujka, zakon o obnovi koji je nužan da bi se bilo što ozbiljnije počelo raditi neće biti izglasan u ovom sazivu Sabora.
“Zagreb vam ovo neće zaboraviti”, veliki je transparent koji su razvili građani, aktivisti i zagrebački oporbeni zastupnici ispred Sabora. Dočekali su zastupnike i ministre protiveći se raspuštanju Sabora bez zakona. Premijer Andrej Plenković ih je prvo izbjegao. Ušao je na sporedna vrata kad je dolazio iz Vlade u Sabor. A onda je ipak, kako bi izbjegao kritike, izašao pred prosvjednike. Smješkao se i nije htio razgovarati jer smatra da prosvjeduju politički aktivisti, ne i građani.
Zakon je trebao biti izglasan
- Vaš ministar Štromar je obećao zakon prije ljeta, zašto ga niste usvojili - pitao je Tomislav Tomašević (Zagreb je naš!) premijera, ali Plenki se opravdao da ne može razgovarati zbog buke. Otišao je u Vladu praćen zvižducima i skandiranjem: “Zašto bježite, zašto bježite”.
HDZ i Plenković smatraju da su učinili sve što su mogli i da je bolje da se zakon donose nakon kvalitetne rasprave jer je kompleksan. Pravda se da itekako ima razumijevanja za Zagrepčane - HDZ je uplatio 1,1 milijun kuna pomoći, a ministri se odrekli plaća jedan mjesec. Ukupno su izdvojili, kaže, 1,5 milijuna kuna.
– Da smo ga donijeli na brzinu, neki od vas bi pitali zašto tako brzo i pogodujemo li nekome - pravdao se Plenković. Rekao je i da je Vlada osigurala 20.000 kuna po kućanstvu za hitne popravke i bojlere, plaćat će smještaj svima koji čekaju, te se pregovara sa Svjetskom bankom za 120 milijuna eura za bolnice i 50 milijuna eura za obnovu škola. Najam se inače, po odluci Vlade, plaća do rujna 2021. Za neizglasavanje zakona i premijerovo ponašanje nema razumijevanja ni šesteročlana obitelj Božice i Mire Božeka, čija je kuća u Gornjem Čučerju potpuno devastirana potresom. Tamo ih, kaže Miro, nitko od vlasti nije posjetio. Trenutačno su privremeno smješteni u Studentskom domu Cvjetno naselje.
- Nije se premijer jučer pred Saborom skrivao od novinara, nego od nas, građana. Obnova neće krenuti ni do proljeća iduće godine, uvjeren sam. A jedno je, osim toga, obnova, a drugo smještaj. Tko će nam plaćati najam nakon rujna iduće godine, kad istekne mjera subvencioniranog smještaja? - pita se Miro.
A novi zakon je mogao biti donesen da nije bilo prijepora i političkih podmetanja u trokutu HDZ-HNS koji vodi Ministarstvo graditeljstva i Milan Bandić, koji vodi Zagreb. Svi su dio vladajuće većine, ali su se HNS i Bandić nadmudrivali oko zakona. Treba li obnavljati svima ili uvesti imovinski cenzus? Bandićevi su optuživali HNS da želi ugurati svoje tvrtke u obnovu, a HNS da Bandić nije poduzeo ništa i njegova tvrtka GSKG nije krenula na vrijeme u hitne sanacije. Također su htjeli i spriječiti da Bandić vodi obnovu jer se radi o poslu procijenjenom na 42 milijarde kuna. Struka je također bila podijeljene oko toga što država treba platiti. I tako su prolazili tjedni. Zakon je najavljivan od početka travnja, a onda je HDZ ipak u svibnju odlučio na izbore što ranije. Zakon je tako ostao tek na početku javne rasprave u trenutku kad se Sabor raspustio. Milan Bandić je jučer i sam rekao da, što se tiče obnove, “nije dvojio da je Vlada bila na jednoj strani, a Zagreb na drugoj”. I rekao da ima nekih prijedloga do sljedećeg saziva Sabora. Ali pitanje je kako će se nakon izbora promiješati karte u politici. Naravno, od toga će ovisiti i kako će izgledati sam zakon. Inače, zakon je u petak pušten u raspravu, ali su u njemu ostale neke odredbe za koje je potvrđeno da će biti brisane. Tako piše da zamjenski smještaj dok traje obnova trebaju osigurati Zagreb i županije na svojem području. Ali kako je Vlada donijela odluku o plaćanju najma, to više ne vrijedi i bit će brisano. Sve će ići jako sporo.
Zamjenski smještaj
Primjerice, nakon mjesec dana javnog savjetovanja ministarstvo treba obraditi sve primjedbe do 1. rujna. A tek onda izmijenjeni zakon treba pred Vladu, a zatim u Sabor. Kad se i donese, treba napraviti prvi program za hitnu obnovu, a onda ga neka nova vlada treba usvojiti. Za to je rok 45 dana. A tek onda se javnim pozivom biraju izvođači radova za te prioritetne objekte. Dakle, lako je moguće da po tim rokovima prva obnova krene tek u zimu.
No ministar Predrag Štromar obećava da će se ubrzati i da će sve biti spremno već u rujnu ili listopadu za novu vladu.
Zakon inače uopće nije odredio kriterije koliko će država pomoći i u njemu nema konkretnih iznosa i kriterija. Država će financirati obnovu konstrukcijskih elemenata i vitalnih dijelova zgrada. Oni koji žele sami raditi ne mogu početi raditi ništa osim projekta. Ali da bi se taj projekt odobrio, opet treba pričekati zakon. Država će napraviti i zamjenske kuće umjesto onih koje su uništene, ali je određena kvadratura po osobi. Ako netko želi veću kuću, morat će sufinancirati. Najveće je pitanje kako će izgledati nova vlada i hoće li uopće gurati ovaj zakon u takvom obliku, što samo potiče neizvjesnost. Dok ljudi čekaju, u Saboru su se svađali. Pa je tako SDP-ovac Gordan Maras poručio Gordanu Jandrokoviću da su izdali Zagreb i pitao ga ima li suosjećanja sa Zagrepčanima. Jandroković je odgovorio da je dao svoju plaću, a HDZ 1,1 milijun i pitao što je Maras učinio. SDP-ovac je prešutio odgovor. Ali te bravure neće pomoći onima koji čekaju obnovu.
Dva mjeseca od potresa, a nema pomaka na bolje
- 22. ožujka: Zagreb je pogodio potres magnitude 5,5 po Richteru. Odnio je i jedan život. Već isti dan popodne vidi se da su razmjeri štete veći nego što se predviđalo.
- 30. ožujka: Plenković i Bandić dogovaraju da će se ići u izradu posebnog zakona o obnovi. Trebao je biti gotov ‘uskoro’ i ta najava je ponovljena više puta.
- 5. travnja: Eskalirao je sukob Bandićevih i Štromarovih ljudi oko toga što obnavljati, Bandić kaže da neće privatnu imovinu, Štromar da će obnavljati svima.
- 22. travnja: Ministar Predrag Štromar objavljuje da procjena sanacije štete iznosi 42 milijarde kuna i da će obnova trajati godinama.
- 15. svibnja: Zakon je u javnoj raspravi, a jasno je da neće biti donesen prije izbora. Ministar Štromar se pravda da nije mogao brže jer je konzultirao struku.
- 15. lipnja: Datum do kojeg će trajati javno savjetovanje o zakonu. A rok za obradu primjedbi je rujan. Tek tad zakon treba na vladu, pa u novi saziv Sabora.
- Listopad: Nakon što se i zakon usvoji, treba usvojiti programe obnove koji će ići parcijalno. A tek onda po tom programu pozvati izvođače.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
