Strategija poljoprivrede povećat će vrijednost proizvodnje za 10 milijardi kuna godišnje

Vlada je u četvrtak usvojila prijedlog Strategije poljoprivrede do 2030., kojom se cilja povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sa sadašnjih 20 na 30 milijardi kuna godišnje.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je na sjednici Vlade da je riječ o jednoj od sektorskih strategija, koja se donosi nakon Nacionalne razvojne strategije.

"U programu Vlade stavili smo u fokus hrvatsku poljoprivredu, shvaćamo zahtjevne okolnosti, ekstremne vremenske uvjete, brojne poremećaje na globalnom tržištu koje je izazvao covid i rast cijena. Smatramo da smo i svim dosadašnjim mjerama nastojali reagirati adekvatno i na korist hrvatskih poljoprivrednika i poljoprivrede, a i u budućnosti ćemo", poručio je Plenković.

Osobito važnim istaknuo je da se do 2030. planira povećati vrijednost obujma poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna, kao i povećati produktivnost, poticati poljoprivredna gospodarstva, posebice mali i mladi poljoprivrednici. U tom pogledu uz nacionalna sredstva bit će važno i pet milijardi eura iz EU fondova, dodao je Plenković.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je da je Strategija krovni, strateški dokument u sektoru poljoprivrede, čije je donošenje predviđeno Zakonom o poljoprivredi i koji nije donesen već gotovo 20 godina.

Strategijom se dodatno podupire provedba Nacionalne razvojne strategije RH do 2030., a predstavlja i temelj za izradu nacionalnog strateškog plana koji je u visokoj fazi finalizacije. Strategijom se predviđaju i intervencije u okviru Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2021. do 2027.

"Strategija donosi viziju razvoja poljoprivrednog sektora u idućih deset godina, utvrđuje razvojne potrebe, ciljeve, prioritete i aktivnosti kojima će se ostvariti strateški ciljevi poljoprivredne politike", kazala je Vučković.

Strategija ima četiri strateška cilja - povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, jačanje održivosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene, obnovu ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima te poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

Kako je kazala, Strategija prepoznaje potencijale za razvoj poljoprivredne proizvodnje u diverzifikaciji u smjeru proizvoda viših dodanih vrijednosti te komplementarnih aktivnosti na ruralnom području poput turizma, usluga, biogospodarstva, bolje povezanosti s prehrambenom industrijom, ulaganjima u prilagodbu, klimatskim promjenama, digitalizaciji te preusmjeravanju potpore prema korisnicima i sektorima gdje je najpotrebnije, primjerice u perspektivna mala poljoprivredna gospodarstva, mladim poljoprivrednicima i osjetljivim sektorima.

Osnovni zahtjev Strategije je učinkovitije korištenje javnih sredstava kroz bolje usmjeravanje poljoprivrednih potpora i sredstava za ruralni razvoj.

Mjere poljoprivredne politike u najvećoj mjeri financirat će se iz proračuna EU namijenjenog poljoprivredi i hrvatskog državnog proračuna, kazala je Vučković. U razdoblju do 2027., kako je navela, Hrvatskoj je iz proračuna EU dostupno oko 5 milijardi eura, odnosno procijenjeno je da će do 2030. za provedbu ciljeva i prioriteta Strategije biti utrošeno 7,5 milijardi eura.