Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ovo su najsmrtonosnije poplave koje su pogodile Španjolsku u posljednja tri desetljeća, a ove godine smo svjedoci oluja, koje su zahvatile Europu s velikim posljedicama
Katastrofalne poplave pogodile su Španjolsku, a broj poginulih i nestalih raste iz sata u sat. Ovo su najsmrtonosnije poplave koje su pogodile Španjolsku u posljednja tri desetljeća.
Akademik Mirko Orlić, geofizičar, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu naglasio je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno kako još ne postoji cjelovita analiza zašto je došlo do katastrofalnih poplava u Španjolskoj. Pojedinci u Španjolskoj pišu kako je došlo do depresije u tlaku zraka odnosno kako objašnjava Orlić do sudara hladnog i relativnog suhog zraka i toplog i vlažnog zraka.
- Takve ciklone, naravno, ne takvog intenziteta i ovakvih posljedica, su tipične za jesen i zimu, no ovdje imamo uistinu toplo more, koje je dodatno hranilo tu cirkulaciju, odnosno depresiju koja može zajedno integrirati s vlažnim i toplim zrakom, koji ide od mora prema visini - objasnila je voditeljica Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju DHMZ-a mr. sc. Lidija Srnec.
Istaknula je kako je u Španjolskoj došlo do vremenskog ekstrema iako znanstvenici neće odmah situaciju koja se dogodila povezivati s klimatskim promjenama.
Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode dr. sc. Aljoša Duplić rekao je kako znanost govori da ovakvi klimatski ekstremi s klimatskim promjenama rastu.
- Osim dužih sušnih razdoblja, osim porasta prosječne temperature i toplinskih valova, kako na zemlji na kopnu, tako i u moru, još je jedan rezultat klimatskih promjena i razornost istih klimatskih ekstrema - poručio je Duplić.
Srnec je dodala kako smo ove godine svjedoci oluja, koje su zahvatile Europu s velikim posljedicama. Ciklona Boris odnijela je neke žrtve, naravno, neusporedive s ovima, koje su se dogodile u Španjolskoj. Klimatske promjene možemo bolje pripisati toplinskim valovima. S oborinama je nešto teže donijeti zaključke. Što se tiče Hrvatske, oborine se neće puno mijenjati. Očekuje se sredinom stoljeća da će promjene oborine biti plus, minus pet posto u odnosu na klimatološki prosjek.
24sata © 2026
