Stručnjaci: 'Pojavi li se još različitija varijanta virusa, trebat će nam nova cjepiva'

- Supersojevi SARS-CoV-2  su mutirane varijante virusa koje su se pokazale infektivnijima. Ti sojevi se šire brže od originalnih pa su u mnogim zemljama već odgovorni za veliki postotak novih slučajeva. Novi sojevi su mutirali tako da se jače vežu na stanične receptore, zbog čega su infektivniji, zarazniji, a često nose i dodatne mutacije koje mijenjaju karakteristike tzv. spike proteina na površini virusa, kojeg naša antitijela najčešće prepoznaju, pojašnjava prof. dr. Nenad Ban, molekularni biolog na Švicarskom federalnom tehnološkom institutu (ETH) u Zürichu. 

Ako se spike protein promijeni, dodaje, postoji šansa da ga naša antitijela, razvijena putem prethodne infekcije ili cijepljenja, neće moći efikasno prepoznati pa će nas taj novi soj opet moći zaraziti. Ako promjene na spike proteinu nisu prevelike, onda ćemo vjerojatno još uvijek biti barem djelomično zaštićeni. Međutim, pojavi li se bitno različita varijanta virusa, onda bi to predstavljalo velik zdravstveni problem, i trebalo bi nam novo cjepivo, kaže stručnjak.

Prof.dr.sc. Bojan Polić: 'Možemo još biti mirni s postojećim cjepivima na tržištu'

- RNK cjepiva bi trebalo biti moguće relativno jednostavno modificirati i ponuditi ljudima kad, i ako se neki novi soj počne širiti,  na koji prethodna cjepiva ne pružaju zaštitu. Na sreću, zasad nema indikacija da su novi sojevi opasniji, ali naravno, ako se brže šire mogli bi uzrokovati probleme sa povećanjem pritiska na zdravstveni sustav, zaključuje molekularni biolog Nenad Ban.

Kombinacija nekih mutacija iz postojećih virusnih varijanti (britanska, južnoafrička i južnoamerička) može rezultirati većom infektivnošću, ali i težim razvojem bolesti, kaže prof. dr. sc. Bojan Polić, virolog s Katedre za histologiju i embriologiju riječkog Medicinskog fakulteta. Premda još uvijek nema jasnih podataka o tome da nađeni "supersojevi" zaista imaju težu patogenezu, znanstvena zajednica je na oprezu i pažljivo promatra sve podatke o inficiranima i umrlima koji se prikupljaju, dodaje.

- Stručnjake zanima i da li imunost stečena nakon cjepljenja postojećim cjepivima štiti od takvih 'supersojeva'. Zasad je uočeno da je neutralizacijski kapacitet protutijela stečenih postojećim cjepivima (npr. AstraZeneca) manji kad je u pitanju južnoafrički soj virusa. To znači da nas protutijela slabije štite od infekcije tim virusom, no to ne znači da nismo zaštićeni od teških oblika bolesti i smrti. Dapače, testiranja provedena u Južnoj Africi pokazuju da je i dalje prisutna zaštita od teških ishoda bolesti u pacijenata koji su cijepljeni ovim cjepivom, napominje prof.dr. Polić.

- S obzirom na postojeće podatke, mislim da možemo biti još uvijek mirni što se tiče svih registriranih cjepiva (Pfeizer, Moderna i AstraZenca) u smislu teških ishoda bolesti, i sa tzv 'supersojevima' koji se pojavljuju. Ako se u budućnosti i pojavi neki 'supersoj' koji zaista u većoj mjeri bude izbjegavao imunosni sustav, onda će se morati pribjeći pripremi cjepiva za adekvatan odgovor tom izazovu. Sve navedene kompanije već rade na novim varijantama virusa, no zasad nas postojeća cjepiva dovoljno štite i od novih varijanti, zaključuje virolog.