Stručnjaci: Tablete vam neće pomoći da pamtite bolje i brže

Više od sedam posto hrvatskih studenata koristi razne preparate, prirodne ili kemijske, kako bi skratili učenje te brzo, ponekad doslovno preko noći, spremilo ispit.

Pokazalo je to istraživanje koje je proveo Odsjek za kriminologiju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje je provedeno prošle godine na inicijativu i uz podršku Ureda za suzbijanje zloporabe droga. U istraživanju je sudjelovalo 1880 redovitih studenata hrvatskih visokoškolskih institucija u dobi između 19 i 41 godine. Tablete za smirenje uzimalo je 213 studenata ili 11,3 posto, a medikamente za koncentraciju 138 od 1880 ispitanika ili 7,3 posto. Amfetamine probalo je 5,3 posto studenata.

Kratko pamćenje na tabletama

- Rezultati tog istraživanja ne pokazuju što naši studenti uzimaju za koncentraciju kad spremaju ispite. Ne pokazuju uzimaju li preparate biljnog podrijetla poput ginka i guarane, koji se mogu naći u slobodnoj prodaji, ili sintetičke lijekove. Zna se da je ritalin, sredstvo za liječenje ADHD-a, vrlo popularno među studentskom populacijom u Americi i Engleskoj. Ti lijekovi imaju kratkoročan učinak na pamćenje, neće vam gradivo koje ste ‘nabubali’ za ispit pod tim supstancama dugoročno ostati. Za bolju koncentraciju mora se raditi na sebi drugim načinima poput zdrave prehrane, fizičkih aktivnosti, redovitog spavanja - kazala je Josipa Kokorić Tomašević, izvršna direktorica Lige za prevenciju ovisnosti iz Splita, nakon ovotjednog predavanja za studente Psihostimulansi među studentima, održanom u splitskom Klubu mladih.

Nootrpike nije lako nabaviti, oni se dobivaju na recept. Tomašević također upozorava kako se u Hrvatskoj danas lako mogu nabaviti različiti lijekovi za smirenje, hipnotici poput Sanvala, anksiolitici poput Xanaxa ili Helexa. 

Okidač za razvoj poremećaja


- To su lijekovi koji izazivaju ovisnost, a sam lijek bez savjetodavne podrške često nije dovoljan da se problem riješi. Sredstva za smirenje i spavanje uzimalo je 22 posto od 1880 ispitanih hrvatskih studenata. Osim biološkoga i psihološkog sazrijevanja, studenti se s dolaskom na visoko učilište suočavaju s nizom novih životnih izazova koji mogu biti doživljeni kao izrazito stresni. To može biti istaknutije kod studenata koji mijenjaju mjesto boravišta, gube postojeću socijalnu mrežu te se na novi način suočavaju s upravljanjem slobodom, na što nisu uvijek adekvatno pripremljeni. Tijekom života većina ljudi suočit će se s nekim oblikom psihičkih smetnji koje su uglavnom prolaznog karaktera. Ipak, psihičke bolesti se u 70 posto slučajeva prvi put pojavljuju do 24 godine, stoga stres kod studenata može biti dodatni okidač za razvoj poremećaja. Zbog toga je važno razvijati sustav savjetodavne podrške studentima - kazala je na predavanju Kokorić Tomašević.

Marihuana i hašiš vrlo su rašireni među studentskom populacijom, a Kokorić Tomašević smatra kako je konzumacija više vezana uz studentski stil života nego što taj narkotik rabe kao stimulans za učenje. Dodaje kako marihuana djeluje vrlo različito od osobe do osobe.

Teško je osvijestiti problem

- Nekoga opušta, a netko će se nakon konzumiranja marihuane osjećati tjeskobno. U svom smo savjetovalištu čuli izjave srednjoškolaca ‘ja kad pušim bolje se koncentriram’. No to je subjektivna interpretacija jer marihuana općenito izaziva više konfuziju, prije rasprši podatke nego što ih skupi na jednom mjestu. Lanjsko je istraživanje pokazalo da studenti puše marihuanu više od prosjeka našeg stanovništva. Ali istraživanje nije pokazalo rade li to kad uče – istaknula je na predavanju. Dodala je da je zabrinjava i velika potrošnja alkohola među studentskom populacijom jer se alkoholna ovisnost razvija dugo godina i teško se liječi.

- Prosjek je da se alkoholna ovisnost kod žena razvija pet od sedam, a kod muškaraca do 10 godina. Upravo zbog sporijeg tijeka razvoja bolesti teže se uočavaju promjene u osobnosti kojima je uzrok alkohol. Jedna od temeljnih značajki bolesti ovisnosti je poricanje postojanja problema, a alkoholizam je svakako jedna od najtežih ovisnosti jer zahvaća čovjeka u cijelosti, psihički i fizički, a liječenje je dugotrajno (doživotno) i neizvjesno - objasnila je Kokorić Tomašević.

Inače, Liga za prevenciju ovisnosti 20 godina bavi se detekcijom povremenih konzumenata i ovisnika o psihoaktivnim tvarima, te informiranju o njihovu štetnom utjecaju na organizam. Među ostalim, provode tretmane odvikavanja od tih tvari, a posebice na individualnoj i grupnoj razini s mladima te njihovim roditeljima.

- Nama se javljaju najčešće obitelji, stručne službe ili ovisnici koji se dulji niz godina bore s tim svojim stanjem. Vrlo rijetko će netko tko ima 20 godina osvijestiti da ima problem i sam potražiti pomoć. Dakle, korisnici su nam većinom stariji adolescenti i mlađi punoljetnici koje su doveli roditelji jer su detektirali problem konzumacije marihuane. Tijekom tretmana često se pokaže da je riječ o uporabi raznovrsnih sredstava, poput amfetamina, marihuane i alkohola istodobno, što se najčešće manifestira kroz agresivno ponašanje i obiteljsko nasilje te djece - rekla je Kokorić Tomašević.