Stručnjak o padu BDP-a: Treba krenuti u ozbiljniju privatizaciju i okrenuti se digitalizaciji

Procjenu pada BDP-a u trećem kvartalu za 10 posto komentirao nam je Petar Vušković, ekonomski stručnjak i predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize, istaknuvši kako je bilo i za očekivati pad ekonomske potrošnje zbog smanjenog obujma osobne potrošnje, pada izvoza robe i usluga.

POGLEDAJTE VIDEO

- Uslijed aktualnog ponovnog, djelomičnog zatvaranja ekonomije za očekivati je da se osobna potrošnja neće tek tako lako oporaviti. Osobnu potrošnju ne možete zavarati, ako imate dobar standard onda će ljudi trošiti. Ako ste u krizi, potrošnja se odgađa za neka bolja vremena - kaže Vušković.

Uspoređujući prvih osam mjeseci ove godine s istim razdobljem prošle, Vušković ističe kako imamo pad maloprodaje od 6,9 posto.

- Najviše su pali prodaja automobila, za 24 posto, i trgovina tekstilom i obućom, za 23,3 posto. Sasvim je jasno da je na tržištu prisutan strah - kaže i dodaje kako se situacija dodatno zakomplicirala od 19. listopada kada je završen moratorij nad ovrhama. 

- A za očekivati je da će i ovrhe sigurno dodatno smanjiti osobnu potrošnju građana - kaže i podsjeća kako nam osobna potrošnja čini više od 60 posto BDP-a te korelira s rastom BDP-a. 

ZAVOD OBJAVIO PROCJENU BDP nam je pao za 10 posto

- Drugim riječima, bez rasta osobne potrošnje nema ni rasta BDP-a. Ona je ključan makroekonomski agregat i bit će osobito važna za oporavak ekonomije. 

Prema procjenama, čini se da je brzi oporavak oblika V nešto što treba odbaciti. Izgledniji je oporavak oblika U koji podrazumijeva 1 do 3 godine oporavka od krize, iako valja naglasiti da je vrlo teško predvidjeti duljinu krize jer direktno na nju utječe klinička slika zdravlja nacije - kaže Vušković. 

Vlada novim proračunskim prijedlogom pokazuje ista takva očekivanja koja podrazumijevaju da se efekti krize smanje ili potpuno nestanu u sljedećih tri godine, dodaje.

- Vlada mora pronaći idealan model rasta jer ionako u komparativnim analizama sa zemljama članicama EU zaostajemo, a ponajviše sa zemljama Srednje i Istočne Europe, kao što su Poljska, Estonija, Litva i Češka. U ranijoj krizi koju smo imali 2008. godine, kada je naš ekonomski oporavak zaostajao za zemljama Europske unije, sada bi oporavak trebao korelirati sa zemljama članicama. To je pozitivna okolnost koja nije zanemariva i koju možemo zahvaliti tržištu EU, odnosno ukinutim preprekama u trgovini sa zemljama članicama od kada smo ušli u Uniju - poručuje.

Ako želimo idealan model rasta, Vušković navodi što treba poduzeti.

Prvo, ističe, treba konačno krenuti u ozbiljnije privatizacije

- "Big game“ privatizacije su jedna od ključnih reformi.  Velik broj državnih poduzeća ili poduzeća u kojima država ima svoje vlasničke udjele potvrđuju da još nismo razvili tržišno gospodarstvo, a samim time nisu stvoreni ni okviri za tržišnu utakmicu. Privatizacije telekomunikacijskog i bankarskog stvorile su mit da je sve rasprodano.  Privatizacija se dosad u velikoj mjeri odgađala, međutim uslijed budžetskih anomalija koje nas očekuju bit ćemo na nju prisiljeni i zato je ova kriza dobro došla. Tu se kriju milijunski prihodi za državu - ističe Vušković navodeći kako je Hrvatska, prema OECD PMR izvješću, zadržala veliki opseg državnih poduzeća, uz tek male privatizacije. 

- Tome svjedoče i službeni podaci o 39 strateških pravnih osoba, koje nisu predviđene za privatizacije i stotinama poduzeća u kojima središnja država ima većinske ili manjinske odjele, čiji se CERP portfelj smanjuje, a što se treba ubrzati. Valja naglasiti ono što je najvažnije, a to je da se privatizacijom smanjuje politička moć stranaka te se otvara prilika za strana ulaganja - ističe Vušković.

Kao drugi potez navodi uvođenje eura i fokus na instrumente financiranja uključujući i EU fondove.

- Ušli smo u Europski tečajni mehanizam II i sada je strateški cilj uvesti euro čim prije. Najkasnije do 2025. euro znači jeftinije kredite jer je trošak kapitala niži uslijed nižih kamatnih stopa, do dva posto, zbog odsustva valutnog rizika. Osim toga euro otplate kredita čini sigurnijima te poboljšava investicijsku klimu - poručuje dodajući kako je važno razvijati financijski sustav i instrumente financiranja u čemu Hrvatska zaostaje. 

- Ukupni depoziti kod banaka iznose više od 300 milijardi kuna. Trebamo pronaći način da se preusmjere financijska sredstva od subjekata koji štede na subjekte koji će trošiti ili investirati. Ono je osobito važno kod razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Bez novca na financijskom tržištu nema potrošnje i investicija, a bez njih nema većeg ekonomskog rasta. Efikasno korištenje milijardi eura u okviru „Višegodišnjeg financijskog okvira“ i „EU sljedeće generacije“ bit će ključno kako bi uhvatili europski prosjek - ističe ekonomski stručnjak.

Također je potrebno, nastavlja, smanjiti državnu potrošnju. Neke razvijene zemlje imaju veliki udio države u BDP-u jer su razvijene, naglašava, ali Hrvatska si to ne može priuštiti pogotovo sada kada imamo recesiju pa svaka kuna vrijedi kao dvije. 

- Indikatori kojima se mjeri razina konkurentnosti i ekonomske slobode nedvojbeno ukazuju na problem. Dovoljno govori podatak Eurostata kako je potrošnja opće države 2019. zauzimala 47 posto BDP-a Hrvatske. Također, s obzirom na ekonomske mjere slijedom COVID-19, Program konvergencije RH za 2020. i 2021. godinu predviđa kratkoročni rast tog udjela na 53 posto 2020. i onda spuštanje na 50 posto u 2021 - kaže dodajući kako je vrlo važna i reformacija javne uprave.

POSLJEDICE PANDEMIJE HGK: Podaci o padu BDP-a su znak da je loša situacija, ali je u skladu s onim što se očekuje

- Strategija reforme javne uprave postoji, ali se ne zna odakle bi počeli i ona se ne događa. Trebaju nam samo dvije regije - Jadranska  i Kontinentalna. Ukinuti županije i smanjiti broj općina - poručuje Višković.

Realni sektor je na krizu odgovorio snižavanjem plaća ili čak otpuštanjem zaposlenika, dodaje, dok javni sektor nije pratio takve trendove.

- Kada je riječ o specifičnim proračunskim stavkama, trošak javnih plaća gleda se kroz udio u BDP-u. Dok je u Hrvatskoj taj udio gotovo 12 posto, prema podacima Eurostata u Poljskoj i Češkoj je oko 10 posto, a u Njemačkoj 8 posto. Ove brojke ukazuju na važnost smanjenja tog ukupnog troška, čiji je rashod skoro 40 milijardi kuna na razini opće države - ističe Vušković, koji smatra da treba provesti i postepenu racionalizaciju broja zaposlenih u javnom sektoru. 

- Ono se odnosi na otpuštanje onih  koji se bave raznim nepotrebnim birokratskim poslovima i stvaraju prepreke konkurentnosti gospodarstva, a takvih je, prema neslužbenim procjenama, najmanje 20 posto. Kako otpuštanje radnika ne bi izazvalo izraženije šokove jer i oni financiraju državu trebalo bi ih zapošljavati u realnom sektoru. HZJZ treba odigrati ključnu ulogu u sastavljanju programa njihovog zapošljavanja i efikasne tranzicije - kaže dodajući kako je potrebno smanjiti i poreze.

- Država je shvatila da ekonomiju može pokrenuti jedino smanjivanjem poreza. Idemo za rasterećenjem i građana i gospodarstva, a Vlada bi treba razmisliti o ukidanju plaćanja akontacije na dobit jer umanjuje likvidnost poduzeća i smanjuje njezine investicijske kapacitete - kaže predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize. 

Rezanje administracije i digitalizacija, također su bitni koraci jer, kako kaže Vušković, ako želimo brže procese, onda trebamo izbaciti papir. 

- Digitalno okruženje ne podnosi papire i pečate. SCM metodologijom se mjerio trošak administracije i napravila se ušteda od dvije milijarde kuna. Korona nas je naučila da možemo rezati administraciju još brže i uštedjeti još više - poručuje ističući kako nam uzor treba biti Estonija.

Veseli ga podatak da prema digitalnim vještinama dobne populacije između 16-14 godine spadamo u europski vrh. 

- To je naš zalog za budućnost - zaključuje.