Stvara snažne napetosti u brojnim regijama svijeta, milijune ljudi gura u veliko siromaštvo te potiče društvene napetosti, veća je prijetnja od prirodnih katastrofa... a svrstani su u najveći dugoročni rizik
PRIRODA SUKOBA SE MIJENJA
Studija WEF-a: 'Kriza visokih životnih troškova je daleko najveća prijetnja svijetu'
Kriza visokih životnih troškova kao posljedica inflacije izazvane ratom u Ukrajini i ponovnim otvaranjem gospodarstva nakon pandemije covida, najveća je prijetnja planetu u sljedeće dvije godine, navodi se u studiji pripremljenoj za Svjetski gospodarski forum.
Ta prijetnja, koji stvara snažne napetosti u brojnim regijama svijeta, milijune ljudi gura u veliko siromaštvo te potiče društvene napetosti, veća je prijetnja od prirodnih katastrofa i ekstremnih klimatskih događaja, a koji su svrstani u najveći dugoročni rizik.
- Sukobi i geoekonomske napetosti izazvali su niz planetarnih prijetnji koje su duboko međusobno povezane - stoji u priopćenju kojim je u srijedu popraćena objava izvješća o prijetnjama planetu za 2023. godinu.
U istraživanju pripremljenom za Svjetski gospodarski forum (WEF) koji se sveke godine održava u švicarskom zimovalištu Davosu, sudjelovalo je 1200 stručnjaka i čelnika koji donose odluke važne za planet.
- Svjetska pandemija i rat u Europi u prvi su plan doveli krizu energije, inflaciju, krizu hrane i sigurnosti - navodi se u priopćenju.
Druge su velike prijetnje "polarizacija društava dezinformacijama i netočnim informacijama" te "geoekonomski ratovi".
Rizici koje su nabrojali autori studije obuhvaćaju "pritiske na opskrbu energijom i hranom, a to će potrajati prema predviđanjima iduće dvije godine". Snažno rastu troškovi života i troškovi zaduživanja", jer cijene energije i kamate vrtoglavo rastu, navodi se.
Takva kretanja "štete borbi protiv drugih dugoročnih prijetnji, prvenstveno protiv klimatskih promjena" i urušavanja bioraznolikosti, navodi WEF.
- Ako svijet ne počne djelotvorno surađivati na ublažavanju (klimatskih promjena) i prilagodbi klimatskim promjenama u idućih deset godina slijedit će planetarno zagrijavanje i uništavanje okoliša - ističe se u tekstu.
Osim toga, krize proizašle iz geopolitičkih rivalstva različitih zemalja "prijete stvoriti dosad neviđenu društvenu nesreću jer nestaju ulaganja u zdravstvo, u obrazovanje i ekonomski razvoj, a to dodatno razara društvenu koheziju".
Druga pogubna posljedica suparništava je ponovno naoružavanje i militarizacija, posebno kroz nove tehnologije i zloćudnih aktera u svijetu", zaključuje se u izvješću.
Na konferenciji za novinare u Londonu, jedna od čelnica WEF-a, Saadia Zahidi, istaknula je da stručnjaci i svjetski čelnici koji su sudjelovali u istraživanju ocjenjuju da su tradicionalni sukobi postali manja prijetnja u usporedbi s geoekonomskim ratovima (kao što su sankcije, carine...) ili s informatičkim ratovima.
- Priroda sukoba mijenja se - rekla je Zahidi.
- No to ne znači da ne trebamo biti zabrinuti jer prvi put nakon dugog vremena rastu troškovi za naoružanje. Taj je rast sada malen, ali je prisutan u velikim gospodarskim silama - Upozorila je.
Izvješće je objavljeno pet dana do početa velikog godišnjeg okupljanja ekonomista, znanstvenika i političara u Davosu od 16. do 20. siječnja.
Tekstom se poziva na brzu zajedničku akciju u svijetu jer "prozor za akciju brzo se sužava".
Partneri u izradi izvješća su osiguranje i savjetovanje za upravljanje rizicima Marsh McLennan te osiguravajuće društvo Zurich Insurance Group.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
