Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
35 komentara

Sud u Austriji se obračunao s bankama zbog slučaja franak

24sata ekskluzivno donose austrijsku presudu: Austrijski vrhovni sud presudio je u korist dužnika: "Banke su direktno prouzročile štetu jer ih nisu upozorile na rizik"

Tomislav Miletić/Pixsell
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
35 komentara

Bankarska hajka na Vladu zbog konverzije kredita iz švicaraca u eure bila je očekivana, no što više od samih “gubitaka” muči bankare, otkiva nam izvor iz Vlade.

- Od početka i sredine 2000-ih sežu ovi ‘problematični’ krediti u švicarskim francima. U tom periodu bankari su si uredno isplaćivali bonuse jer im je, između ostalog, poslovanje dobro išlo i zbog spomenutih kredita. Sad kad stupi zakon o konverziji, postavlja se pitanje što će biti s tim njihovim bonusima - kaže nam visoki izvor iz Vlade. Inače, bankari su si, prema pisanju Novog lista, u zadnjih deset godina ukupno isplatili 1,76 milijardi kuna bonusa. Radi se o ključnih 150 bankara. Istodobno u zadnjih šest godina vlasnicima banaka isplaćeno je 12 milijardi kuna dividende. Za to vrijeme dužnicima u švicarskim francima rate kredita rasle su i više od 20 posto, te su danas dužni više nego što su bili kad su dizali kredite. 

Bankari ipak misle da su oni zakinuti, a ministar Boris Lalovac spreman je suočiti se i boriti i na sudovima ako bude potrebno. Ovaj potez Vlade uistinu je presedan, kojim se sad bavi i Europa. Najžešće kritike dolaze iz Austrije, a njihov ministar Hans Jörg Schelling u ponedjeljak je poslao pismo Lalovcu. Što to Austrijance muči, pojašnjava nam naš izvor iz Vlade:

- Hypo banka. Naime, nedavno su je privatizirali, a budući da su novom investitoru garantirali određeno stanje u banci, ova neočekivana konverzija će ih baciti u minus, pa će austrijska vlada morati dokapitalizirati banku. Zbog toga se oni najviše bune.

Kao što znamo, nitko se nije bunio dok su se dijelili bonusi i isplaćivale dividende, a dužnici u francima muku mučili s galopirajućim rastom rata. U Ministarstvu financija, doznajemo, prikupljaju dokaze da je Austrija svoje građane upozoravala da ne dižu kredite u švicarcima. Njihova nadzorna tijela upozoravala su na te riskantne kredite 2003. te branili pograničnim područjima da izdaju te kredite. Godine 2008. djelomično su ih dopuštali, a 2013. zabranili.

- Ne samo to nego u Austriji su na kraju kredite u švicarcima odobravali samo bogatašima, a oni će im na naplatu doći 2018. Tad će se vidjeti koliki su to problemi. Uglavnom, dopustili su im dugi poček, a do 2018. plaćali su samo osiguranje - pojašnjava nam izvor iz Vlade. 24sata ekskluzivno donose austrijsku presudu u korist dužnika.

Bračni par iz Austrije tužio je dvije banke i jednu vanjsku suradnicu zbog kredita u švicarscima i jenima. Vrhovni sud je 5. travnja 2013. presudio u njihovu korist. Naime, supružnici su 2005. podigli kredit od 206.000 eura za kupnju stana. Banka tada angažira vanjsku suradnicu, savjetnicu za nekretninsko poslovanje, koja odlazi supružnicima i nagovara ih da kredit konvertiraju u švicarce. Govorila im je samo o prednostima, a ne i o rizicima kredita. I uvjerila ih je. Sklopili su 3. kolovoza 2005. ugovor o tome da će novac uplaćivati u fond životnog osiguranja, a da će fond služiti kao sredstvo otplaćivanja sad već drugog kredita, pri čemu bi premija na kraju 20 godina iznosila 132.900 eura. Ugovor je sadržavao i stavku po kojoj se sredstva imaju osigurati isplatom na osnovu vrijednosti franka na burzi.

Austrijanci štitili dužnike

Sud je zaključio da klijenti nisu imali nikakve mogućnosti iz toga izvući zaključak o riziku kojem se izlažu. Do rujna 2005. dogovorili su kredit od 220.000 eura, od kojega je najveći dio išao na otplatu kredita za stan. Nešto manje od 9000 eura išlo je na troškove postupka, a 5000 eura su im isplatili na račun. Supruga je u trenutku potpisivanja rekla službenici da se nada da ispravno postupa, na što joj je ova uzvratila da je valjda razgovarala sa svojim suprugom. Sud je iz toga zaključio da je službenica nije upozorila na rizik od fluktuacije vrijednosti tečaja pri podizanju kredita u devizama. A onda je krenulo. Tijekom 2007. naglo su porasle kamate na kredite u švicarskim francima. Da bi se izvukli iz te situacija druga banka im je predložila da prebace kredit u jene. Ni ovaj put je nisu upozorili na rizik od mijenjanja tečaja jena. Već u studenom 2008. banka je zatražila od supruge dodatna bankovna osiguranja jer je jen jako skočio i kredit je iznosio puno više nego na početku. Iz presude je nejasno jesu li se u studenom 2009. supružnici razveli pod pritiskom financijskih problema ili nečeg drugog, ali sud navodi da je supruga preuzela stan na sebe, pa tako i kredit u jenima koji je, do trenutka zaključenja brakorazvodne parnice, iznosio već 314.774 eura. Na kraju su na sudu tražili pravdu. Prošli su tri sudske instance koje nisu nimalo štedile banke. Vrhovni sud je odlučio da im banke moraju vratiti 10.728,50 eura na ime niza pretrpljenih troškova iz avanture sa švicarcima i jenima, a osim toga je presudio i da supružnicima moraju nadoknaditi svu buduću štetu koja će nastati tijekom otplaćivanja kredita u jenima.

'Nisu upozorili na rizike'

Sud je banke prozvao da su supružnike praktički bacili na špekulativno financijsko tržište bez njihove želje i znanja i protivno njihovim interesima. Sud se u tom dijelu pozvao na austrijski zakon o potrošačima iz svibnja 2000. gdje se takvo postupanje naziva “harakiri paketom”. 

U srijedu su dužnici u “švicarcima” prosvjedovali ispred HNB-a.

Tražili su ostavku guvernera HNB-a Borisa Vujčića.

- HNB sad pokazuje brigu za najsiromašnije dužnike. Gdje je ta briga bila kada su tim istim građanima utrpavale toksične kredite, svjesno im šuteći o glavnom riziku? Gdje je ta briga bila kada su zbog tih kredita, mnogi građani završili na ulici? - poručili su prosvjednici.

Sabor jednoglasno prihvatio Vladino rješenje za 'švicarac'

Sabor je jednoglasno sa 111 glasova za prihvatio vladin prijedlog rješenja za dužnike u švicarskim francima. Zakon predviđa konverziju kredita iz švicarac u eure. Konverzija će se provesti će se tako da se početno odobrena glavnica kredita denominirana u francima pretvori u eure po tečaju koji je bio primjenjiv na dan isplate kredita, a početno ugovorena kamatna stopa u "švicarcima" zamjeni kamatnom stopom za kredite u eurima. 

Na temelju tog izračuna utvrdit će se novi otplatni plan. Banke imaju roku od 45 dana da dužnicima dostave izračune konverzije, a korisnici će potom imati 30 dana da odluče hoće li taj prijedlog i prihvatiti. Za dužnike koji ne prihvate konverziju do veljače ostaje na snazi fiksirani tečaj franka od 6,39 te fiksna kamatna stopa od 3,23 posto. 


Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message