Zakon brani bilo kojem medicinskom djelatniku osim liječniku davanje lijekova ili korištenje defibrilatora prilikom spašavanja života pacijenta, kaže Danijel Šota iz Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći.
NEUČINKOVITI SUSTAV
'Pravilnik za spas Hitne već 2 godine stoji u nečijoj ladici!'
Prijedlog koji bi mogao promijeniti sustav Hitne već dvije godine stoji u ladici ministra Kujundžića.
Barem tako misli Danijel Šota, predsjednik Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći. On je medicinski tehničar, a do danas je skupio 35 godina staža u kolima Hitne.
- Tijekom 2016. bio sam član radne skupine za Hitnu medicinu koja je šest mjeseci radila na prijedlozima unapređenja Hitne.
Osmislili smo novi pravilnik koji je prošao saborski Odbor za zdravstvo, ali je nakon raspada vlade Tihomira Oreškovića taj prijedlog ostao zaboravljen u nečijoj ladici, a vjerujem da ga aktualni ministar zdravstva Milan Kujundžić nije ni pogledao - rekao je Šota pojašnjavajući u čemu su osnovni problemi postojećeg sustava. Naime, zakon brani bilo kojem medicinskom djelatniku osim liječniku davanje lijekova ili korištenje defibrilatora prilikom spašavanja života pacijenta.
- Mi ne smijemo čak koristiti ni one defibrilatore postavljene na javnim površinama. I sad uzmite za primjer situaciju koja mi se često događa na terenu.
Intervencija je, dolazite bez liječnika i imate čovjeka koji jauče od bolova zbog ukliještenog živca kralježnice, a ja mu ne smijem dati injekciju protiv bolova. Mogu izgubiti licencu i posao ako to učinim, pa onda pacijenta vozim u najbližu bolnicu da mu daju tu injekciju - obrazlaže Šota kako bi zaboravljeni pravilnik omogućio sestrama i tehničarima donošenje odluka u kriznim situacijama.
- Liječnika nikad neće biti dovoljno. Tijekom svih ovih godina uz mene je u kolima sjedilo 50-ak liječnika koji su došli odmah s fakulteta, kojima sam ja govorio kako se što radi jer to nisu imali gdje naučiti. Oni u Hitnoj kratko rade i idu dalje - govori on.
Problem je i u činjenici, nastavlja Šota, da jedino u većim centrima u dispečerskim službama postoje liječnik i medicinska sestra, dok ostatak Hrvatske ovisi samo o medicinskim sestrama.
- To u praksi znači da kad vam se liječnik javi na telefon, ima ovlasti poslati vas liječniku obiteljske medicine ili u ambulantu. Sestra to ne smije i za nju je svaki poziv intervencija, pa čak i onaj gdje se pacijent žali da ima temperaturu tjedan dana - objasnio je Šota.
Predlaže stoga da se hrvatski sustav Hitne medicine prilagodi sustavima susjednih zemalja koje u timovima nemaju liječnike, nego posebno educiran kadar koji nužno ne mora biti ni medicinske struke. S njim se slaže i predsjednica Odbora za zdravstvo stranke Promijenimo Hrvatsku, dr. med. Josipa Rodić, ujedno i predsjednica Udruge koncesionara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
- U civiliziranim i racionalnim zemljama Hitnu medicinsku pomoć pružaju tzv. paramedicusi, srednji medicinski kadar koji je prošao edukaciju hitnih intervencija. Njihova je svrha održati unesrećenu osobu na životu i dovesti je živu do najbliže zdravstvene ustanove. U tim zemljama liječnici ne izlaze na teren (osim iznimno) jer su izrazito skupi. Još 2015. zaključeno je da su nam potrebni i tu je priča stala - navodi dr. Rodić. Šota dodaje kako je više puta gostovao u ustanovama tog tipa u Sloveniji, Italiji, Mađarskoj i Njemačkoj.
- Ondje sam se susretao s ljudima raznih profila, pa je tako nakon edukacije koja traje od šest do 12 mjeseci inženjer elektrotehnike odlučio 70 sati na mjesec raditi u Hitnoj i odličan je u tome. Nepovjerenje koje ljudi mogu imati samo je u glavama pojedinaca.
Paramedic nikako ne može zamijeniti liječnika. Njegov je jedini posao pacijenta živog dovesti liječniku, koji će zatim provesti sve dijagnostičke pretrage i započeti s liječenjem - rekao je pojašnjavajući kako je, prema njegovim informacijama, godišnji trošak za jedan tim T1 oko pola milijuna kuna, a za tim T2 oko 300.000 kuna.
- Paramedicusi nisu zaživjeli u Hrvatskoj iz jednostavnog razloga, zato što nema vizije o razvoju zdravstvene zaštite za sljedećih 50 godina, nego se radi od danas do sutra gašenjem požara kad se pojave problemi - govori dr. Rodić.
Naši sugovornici se slažu kako u sustavu zdravstvene zaštite ne bi smjelo biti utjecaja politike te da su nužne reforme kako bi se spriječilo ponavljanje situacije u kojoj je Matteo Ružić u nedjelju preminuo na ulici jer mu nije pružena adekvatna medicinska pomoć.
1. Promjena zakona koja ih sputava u radu
Samo liječnik smije propisati lijek ili zahvat na pacijentu, pa medicinske sestre i tehničari bez liječnika kod oživljavanja mogu jedino stiskati prsa i upuhivati zrak.
2. Problemi kod javljanja na pozive
Kad pozovete Hitnu, u većim centrima se javlja liječnik koji će utvrditi što vam treba. u ostatku zemlje sestra nema te ovlasti pa je za nju svaki poziv intervencija.
3. Problem gužve i prioriteta u Hitnoj
Iako je zamišljeno da na Hitnu dolaze samo ljudi u životno ugrožavajućim situacijama, dolaze i oni koji nisu hitni slučajevi, a sestra na šalteru ih ne može odbiti.
4. Paramedic ne može biti liječnik ili sestra
Posebna edukacija za paramedica, ovisno o zemlji, traje od šest mjeseci do godinu dana. njegova jedina zadaća je stečenim znanjem pacijenta održati na životu do bolnice.
5. Uvođenje paramedica bila bi ušteda
Šota kaže da je godišnji trošak tima s liječnikom oko 500.000, dok se za tim t2 bez liječnika izdvaja do 300.000 kuna. Za razliku bi bolnice mogle zaposliti više liječnika.
'Bacat ćemo jaja dok ministra ne smijene'
Ivan Pokupec (32), Damir Kristijan Rogina (46) i još dvije aktivistice policija je u srijedu pustila kućama. Priveli su ih u utorak jer su bacali jaja na Ministarstvo zdravstva.
Moram istaknuti da su policajci bili iznimno korektni. Uz prekršaj zbog remećenja javnog reda i mira na posebno drzak način, dobili smo zabranu prilaska zgradi Ministarstva tijekom sljedećih osam dana, objašnjava Ivan Pokupec iz Križevaca, koji kaže kako je preuzeo odgovornost za bacanje jaja na ministarstvo jer je ogorčen neradom ministra Kujundžića i sustava koji uporno negira probleme.
- Suđenje će biti za dva do četiri mjeseca i očekujem kaznu do 500 kuna, no ovisi o sucu. Vrijedilo je i opet ćemo, sve dok ne smijenimo nesposobnog i neodgovornog ministra - dodao je Damir Kristijan Rogina (46) iz Zdenčine. Dodao je kako su htjeli skrenuti pozornost javnosti na problem neučinkovitog ministarstva i da su svojoj nakani uspjeli.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
