Sve veći broj žena ne svjedoči protiv svojih nasilnih muževa

Na dnevnom redu današnje sjednice Odbora za ravnopravnost spolova je Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2018. koje se između ostalog bavi i nasiljem u obitelji. Na sjednici su im se pridružile i članice  Inicijative #spasime Jelena Veljača, Ana Pecotić i Una Zečević Šeparović. 

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić kazala je kako je prošle godine bilo 78 posto muškaraca koji su bili počinitelji obiteljskog nasilja, ali i 22 posto žena.

Na izvješću od 360 stranica navodi se kako sve veći broj žena odustaje od svjedočenja protiv nasilnih muževa te da je samo ispod 10 posto bezuvjetnih kazni zatvora. Velik je trend nepovjerenja žrtava u pravosuđe i institucije.

U izvješću stoji kako se Zakon o životnom partnerstvu dobro provodi u praksi. Što se tiče diskriminacije temeljem rodnog identiteta zabilježen je lagani pad pritužbi. 

- A vezano za govor mržnje prema homoseksualnim osobama i dalje idemo prema pravosudnim tijelima tražeći informacije jesu li pokrenute određene kaznene prijave - kazala je Ljubičić.

Žene s invaliditetom sve više postaju majke

Prema statistici nacionalnog zdravstvenog vijeća dosad je bilo 119 zahtjeva za promjenu spola, a 91 posto je pozitivno riješeno te je 10 posto u postupku.

- Bilježi se pad žena s invaliditetom koje žive same u odnosu na 2017. godinu te porast onih koje žive s obitelji. Bilježimo i 200 postotni rast broja žena s invaliditetom koje su postale majke- navodi pravobraniteljica.

Istaknuto je u izvješću kako mediji imaju senzacionalističke naslove kad je u pitanju nasilje u obitelji a da to samo šteti žrtvama nasilja.

- Dobivamo jako puno dragocjenih i zabrinjavajućih informacija. Izvješće spominje nesenzibiliziranost djelatnika za žrtve nasilja, to je najveći problem. Radi se najviše o Centrima za socijalnu skrb a to je jako zabrinjavajuće jer žrtve tamo dolaze otvorena srca. Tamo dobivaju upute da im odvjetnici ne trebaju. Nesenzibiliziranost djelatnika je prisutnija nego sto mislimo, treba izvršiti edukaciju da bi se žrtve zaštitilo - kazala je Ana Pecotić iz Inicijative #spasime

'Nije ni čudno da žrtve nasilja imaju nepovjerenje u institucije'

Ona smatra da je veliki problem neprepoznavanje psihološkog nasilja. I da je zbog toga je i broj prijava ovoliko mali. 

- Ured pravobraniteljice na temelju prijava izdaje upozorenja i preporuke, mislimo da je to dobro no pokazalo se da žrtve najviše traže da odgovorni snose sankcije. Žrtve nasilja imaju osjećaj da pišu uzaludno i da nitko ne nadzire institucije. S obzirom na sve, nije ni čudno da žrtve nasilja imaju nepovjerenje u institucije i da im nedostaje podrška.
Često kada se prijavi, nasilje se tretira kao jednokratno nasilje i s obzirom na male kazne, žrtve odustaju od prijava. Žrtvama se ne izriču nikakve zaštitne mjere čime pravosuđe šalje poruku da nasilje ne shvaća ozbiljno.
Problem žrtava nasilja je obiteljsko nasilje, a još veći problem je sekundarna tipizacija koju doživljavaju od institucija. Neki pomaci su napravljeni  ali oni su mali. Krećemo s niske točke, moramo raditi puno brže i kvalitetnije. Kao inicijativa smo se uključili jer smo osjetili poriv. Pišu nam "Gospodo Veljača, pomozite mi", ali institucije su te koje bi trebale pomoći - kazala je Pecotić.

'U šest županija još uvijek nema sigurnih skloništa za žene'

Jelena Veljača kazala je kako  je izvješće jako korektno i sinkronizirano s onim sto oni smatraju problemima u temi obiteljskog nasilja.
- U hrvatskim medijskom i političkom prostoru čiji ste članovi i akteri postoje rodni stereotipi i kulturne norme koje se moraju mijenjati da bi se društvena tolerancija na nasilje smanjila.  Pozicija moći je važna sintagma kada se govori o obiteljskom nasilju. Žrtva mora biti u poziciji osobe kojoj vjerujemo, ne samo mi građani, policajac koji dođe na vrata već mi kao društvo. Ona je sada u poziciji osobe koju se preispituje. To su neke stvari koje su ključne da bi se mogao promijeniti stav o nasilju unutar društva.

Prije ljetne stanke gospodine Zmajloviću trenutak je da predložite tematsku sjednicu Hrvatskom saboru vezanu uz proračunsku integraciju Istanbulske konvencije. Do kraja godine proračun će biti razdijeljen, zanima me kako će to izgledati. Politika nije koordinirana. U šest županija još uvijek nema sigurnih skloništa za žene. Voljeli bismo vidjeti koordinaciju, to je ono što po mom sudu nedostaje - kazala je Veljača.

Mađerić: Vlada radi! Inicijativa #spasime: Je li radi dovoljno?

Margareta Mađerić je izjavila da 'Vladu nitko nije natjerao da počne raditi već da Vlada radi',.

Una Zečević Šeparović iz iz Inicijative #spasime replicirala joj je:

- Da, Vlada radi, ali je li radi dovoljno. To što je donešena nacionalna strategija i ratificirana Istanbulska konvencija je super, ali to nije dovoljno. To ne rješava problem. To ne pomaže žrtvama nasilja. 56.000ljudi u grupi #spasime ne bi nam se svaki dan javljalo za pomoć da Vlada radi učinkovito - iskatknula je Zečević Šeparović.