Sve više invazivnih vrsta u EU, stvaraju ogromnu štetu. 'Hrvatska se još dobro drži'

Šesti hrvatski simpozij o invazivnim vrstama okupio je u Zagrebu više od 110 znanstvenika i stručnjaka iz deset zemalja koji su upozorili da invazivne vrste godišnje u Europskoj uniji uzrokuju oko 12 milijardi eura štete i sve su veći rizik za ekosustave, gospodarstvo i zdravlje ljudi. "Invazivne vrste zauzimaju prostor i uzrokuju brojne štete, od zdravstvenih problema poput ambrozije i tigrastog komarca do velikih gubitaka u šumarstvu i poljoprivredi. Građani vide tek deset posto problema, dok se najveća šteta događa na ekosustavima", rekao je biolog Sven Jelaska s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu. Naglasio je važnost ranog otkrivanja i pravovremene reakcije.

Hrvatski stručnjaci bilježe i nove invazivne vrste zabrinjavajućeg potencijala

"Hrvatski stručnjaci posljednjih godina bilježe i nove invazivne vrste zabrinjavajućeg potencijala, među kojima su smeđa alga, plutajuća vodena mekčina i gljiva velika polipovka. Te vrste brzo se šire i mijenjaju strukturu staništa, potiskujući autohtone organizme", upozorio je Jelaska. 

Invazivne vrste ne poznaju granice, stoga je potrebna međunarodna suradnja, dodao je.

Jelaska je pozvao na jačanje edukacije i uključivanje građana u dojave, jer se uspjeh u suzbijanju invazivnih vrsta postiže samo ranim djelovanjem.

Na aplikaciji ‘Invazivne vrste u Hrvatskoj’ građani mogu prijaviti nalaze 

"Postoji aplikacija ‘Invazivne vrste u Hrvatskoj’ putem koje građani mogu prijaviti nalaze, što omogućuje brzo reagiranje. Neke vrste su kod nas prisutne desetljećima, no posljednjih godina pojavljuju se i nove, poput smeđe alge koja prekriva morsko dno ili slatkovodne biljke plivajuće mekčine", dodao je.

NEMAJU NEPRIJATELJA Hrvatsku preplavili smrdljivi martini iz Azije! Gori su od domaćih. Evo što jedino pomaže

Biljana Janev Hutinec iz Javne ustanove Priroda Grada Zagreba naglasila je da invazivne vrste najprije dolaze u urbana područja. "Čovjek je taj koji ih donosi namjerno ili nenamjerno, a iz gradova se dalje šire u prirodu", rekla je.

Istaknula je projekt ‘Nepozvani gosti u prirodu’, usmjeren na kontrolu crvenouhe kornjače i stabla pajasena. "Crvenouha kornjača istiskuje hrvatsku autohtonu barsku kornjaču jer ima slične potrebe i uspješnija je u zauzimanju prostora", pojasnila je.

Dodala je da se Hrvatska zasad dobro drži u europskom kontekstu, iako je oko 30 vrsta s EU popisa već prisutno u našoj zemlji.

Ponovno se opaža orijentalni stršljen

Stručnjaci su upozorili da se u Hrvatskoj ponovno opaža orijentalni stršljen, vrsta koja je iz zemlje nestala prije više od šezdeset godina.

Dvodnevni simpozij organizira Hrvatsko ekološko društvo u suradnji s Biološkim odsjekom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim šumarskim institutom i Javnom ustanovom Priroda Grada Zagreba.

Pokrovitelji su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije.