Matić je rekao i da je Parlament donio brojne dokumente kojima se direktno ili indirektno upozorava na diskriminatorne prakse u Uniji, zahtjeva promjene i unaprjeđuje prava LGBTQIA+ osoba
'Teme zaštite prava LGBTQIA+ osoba u hrvatskom društvu često su marginalizirane'
Teme zaštite i razvoja prava LGBTQIA+ osoba često su marginalizirane u hrvatskom društvu, iako bi trebale bi biti jedan od fokusa kada razgovaramo u ljudskim pravima, zaključio je eurozastupnik Predrag Fred Matić u ponedjeljak na skupu povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije (IDAHOBIT) u Kući Europe.
„Ističem da je Parlament u ovom mandatu proglasio Europsku uniju LGBTQIA+ zonom slobode. To je bio odgovor na homofobne i diskriminatorne mjere koje su dolazile iz nekih država članica". rekao je Matić.
"Dodatno, u Parlamentu imamo i LGBTQIA+ grupu koja okuplja 148 zastupnika iz pet različitih političkih grupacija, što dokazuje da je zaštita prava LGBTQIA+ osoba doista visoko na agendi u ovom mandatu“, kazao je.
Matić je rekao i da je Parlament donio brojne dokumente kojima se direktno ili indirektno upozorava na diskriminatorne prakse u Uniji, zahtjeva promjene i unaprjeđuje prava LGBTQIA+ osoba.
„Nekoliko puta smo oštro reagirali na homofobne inicijative u nekim državama članicama, a sada ih moram i spomenuti, to su Poljska, Mađarska, Rumunjska…“, dodao je.
Na otvaranju skupa dobrodošlicu je svima zaželjela voditeljica Ureda Europskog parlamenta u RH Violeta Simeonova Staničić koja je kazala da LGBTQIA+ osobe trebaju znati da je Kuća Europe i njihova kuća.
„Mi smo se i danas skupili da pričamo o zaštiti temeljnih ljudskih prava. Diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije kršenje je temeljnih ljudskih prava“, dodala je Simeonova Staničić.
Na skupu „Naša tijela, naši životi, naša prava – obilježavanje IDAHOBIT-a“ u organizaciji Ureda Europskog parlamenta, udruge ZA-Pravo s Pravnog fakulteta i udruge Dugine obitelji sudjelovali su i voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić, dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Koprić, Isabel Vidoni i Valentino Kuzelj iz udruge ZA-Pravo, Danijel Martinović iz udruge Dugine obitelji, profesorice s Pravnog fakulteta Ana Horvat Vuković i Antonija Petričušić, te psihologinja Martina Štambuk.
Predstavljen je i zbornik znanstvenih i stručnih radova s međunarodne znanstvene konferencije Razvoj i zaštita prava LGBTQIA+ osoba koju je organizirala studentsko-nastavnička udruga ZA-Pravo.
„Udruga ZA-Pravo postoji tek godinu i pol dana, no bez obzira na to kroz prošlu godinu smo imali jako puno aktivnosti i događanja. Kao udruga težimo integraciji LGBTQIA+ osoba u društvo na svim razinama, osvještavanju akademske i šire zajednice o LGBTQIA+ osobama, od studenata do fakultetskog osoblja, te suzbijanju diskriminacije“, kazala je studentica Isabel Vidoni koja predsjeda odborom udruge.
Podršku udruzi, studentima, ali i svima ostalima koji se bore za prava LGBTQIA+ osoba pružio je i dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Koprić, koji je kazao da rad udruge ZA-Pravo vidi kao dio nastojanja za unaprjeđenje pozicije društvenih skupina koje su izložene socijalnom riziku.
„Bio sam jedan od onih koji su u ime Sveučilišta u Zagrebu i Pravnog fakulteta potpisao pismo podrške kada se održavala prva povorka ponosa u Zagrebu, tako da s moje strane postoji kontinuirana podrška LGBTQIA+ zajednici u borbi protiv homofobije, bifobije i transfobije“, kazao je.
„Iako je Pravni fakultet izrazito konzervativna institucija koja je dosta rezistentna na vrstu promjena koje dolaze s postmodernim društvom, iznenadili smo se da nije bilo nikakvih jasnih opozicija. Ono što nas je razočaralo je izostanak podrške mnogih ljudi koji se nominalno tituliraju kao progresivniji dio fakulteta“, dodala je profesorica Ana Horvat Vuković.
Danijel Martinović iz udruge Dugine obitelji je kazao da im se često javljaju mlade LGBTQIA+ osobe koje zanimaju informacije o ostvarivanju svojih prava u Hrvatskoj vezano za životno partnerstvo, osnivanje obitelji i perspektivu ostanka u Hrvatskoj.
„Iskustva mladih LGBTQIA+ osoba u Hrvatskoj nisu najsjajnija, mislim da je tu važna odgovornost starijih LGBTQIA+ osoba da budemo u mentorskoj ulozi i pomognemo im koliko možemo“, zaključio je Martinović.