News

Komentari 1
FELJTON: 40 GODINA BEZ KRLEŽE

Tito je rekao: Krleža nije mogao u partizane. Ja znam zašto...

PRVI DIO ’Krleža se’, zaključio je Tito, ‘podcjenjuje…Njega su najčešće napadali baš oni koji više nisu s Partijom’, govorio je prije 60 godina Josip Broz mladom srpskom piscu Dobrici Ćosiću na palubi svoga Galeba

Četrdeset je godina od smrti najvećeg hrvatskoga književnika. Predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan izjavio je početkom devedesetih da za obnovu Krležine kuće na Gvozdu neće otići "niti jedna lipa" jer se, kako je rekao, ionako radi o piscu koji će za desetak godina pasti u zaborav. Nije to bila slavna procjena. Kuća je obnovljena, a pisac doživljava renesansu. Krležine predstave danas igraju, nove kao "ispod čekića", na scenama od Zagreba do Podgorice, od Rijeke do Beograda. On ima najšareniji kult štovatelja kojeg je Hrvatska vidjela. Ljevičar i Jugoslaven Rade Šerbedžija godinama nije skidao šešir koji mu je pisac ostavio (Tito je svoje Borsaline redovito poklanjao piscu jer su imali jednako veliku glavu). Miroslava Krležu obožava i paradigmatski hrvatski nacionalist, dobri ali neopisivo patetični Zlatko Vitez. Krležin je roman "Na rubu pameti" na pozornicu iznio Dragan Despot, koji, čini nam se, nije simpatizer boljševizma. Duško Ljuština smatra da bi "Krleža" trebao biti predmet u školama… Tko je, zapravo, bio taj pisac koji je postao zastava mnogih vojski?