Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Svjedoci za 24sata tvrde da se sav otpad miješao, a ključni bojevi su se u skladištu lijepili samo kad bi dolazila inspekcija. Te brojeve otpadu dodjeljuje firma iz koje odlazi, a izvor iz Italije kaže da se to ne istražuje
'Ti brojevi za otpad, ključni brojevi, oni su se lijepili kad bi inspekcija dolazila.' Ovo je rečenica koju nam je još u travnju 2025. godine rekao izvor upoznat sa djelima bračnog para Šincek i ostalih uhićenih u aferi ilegalnog uvoza i deponiranja otpada. To isto nam je potvrdio još jedan izvor.
Ti ključni brojevi su važni jer bi oni, u teoriji, trebali govoriti što je u otpadu: plastika, guma, opasni ili neopasni otpad. A to određuje koja tvrtka ih može zaprimiti, voziti, skladištiti, trebali se otpad spaliti ili ne, kao i ako se otpad uvozi, mora li se javiti ranije državi u koju ulazi. To je tzv. notifikacija o kojoj se u zadnjih par mjeseci puno govori. Uskok vjeruje da su falsificirali te ključne brojeve i papirologiju kako bi opasni i plastični otpad mogli uvesti u Hrvatsku pod krinkom da je riječ o neopasnom tzv. 'zelenom otpadu' koji ne podliježe tolikim kontrolama. No postavlja se logično pitanje: znači li to da su brojeve i papire falsificirali prije nego je kamion ušao iz Italije, Slovenije i Njemačke u Hrvatsku? Podsjetimo, u silos nisu dolazili samo kamioni s hrvatskim tablicama, već i talijanskim i slovenskim. A prema podacima iz istrage, u Gospiću je oko 12.400 tona otpada iz Italije i oko 1.500 tona iz Slovenije.
Policija je, kako neslužbeno doznaju 24sata, snimila kako na lokaciju u Gospiću gotovo svakodnevno stižu kamioni s mljevenim otpadom iz Italije i Slovenije. Uz to, prijevoz otpadne plastike iz Italije u Gospić započeo je još u studenom 2020. godine, prije nego je Tipos resurs dobio dozvolu za gospodarenje otpadom u Gospiću. To objašnjava i otkud mljevena plastika s kojom Šincek pozira i pokazuje ju tadašnjem gradonačelniku Karlu Starčeviću prije nego su uopće kupili silos. Prema informacijama 24sata, tad je tvrtka Tipos Resurs imala potpisan predugovor s HBOR-om o kupnji silosa, međutim, to im nije dalo pravo da tamo skladište otpad ili sirovinu.
Zanimljivo je i da su istražitelji u razgovorima između Monike Šincek i Antonije Bauk čuli kako njih dvije razgovaraju iz koje talijanske tvrtke što stiže. Kad ju Monika pita 'Što ima danas?', Bauk odgovara: 'Došla je prašina od Zoffolija i to je 3.600 i poslije bude došao PVC, i to je 2.300'. Za 'prašinu' nisu imali dozvolu, a službeni podaci govore da su otpad iz Italije deklarirali pod drugim ključnim brojem, 19 12 04, što su plastika i guma, za koju su imali dozvolu. Prema dozvoli su i na lokaciji smjeli imati samo sto tona, ne 37 tisuća koliko Uskok tvrdi da su uvezli, odložili, zakopali i ostalo. Pronađen je i opasni otpad za kojeg Tipos Resurs nije imao dozvolu. Upravo u tom otpadu su vještaci pronašli antimon, olovo i živu iznad dopuštenih koncentracija. No ne može se reći da je sve stiglo iz Italije, Slovenije ili Njemačke.
Kad kamion dođe po otpad u pogon, taj otpad bi već trebao biti zapakiran i označen pravilnim ključnim brojem. U ovom slučaju to znači da su tvrtke iz Italije i Slovenije uz otpad, hrvatskim prijevoznicima trebale predati i ispunjeni Annex VII, dokument koji prati 'zeleni otpad'. Taj dokument mora biti potpisan prije početka otpreme. Tek po primitku ga potpisuju primatelj i postrojenje za oporabu. Dakle, ako je primjerice Zoffoli Metalli u Italiji poslao Tiposu materijal koji je u razgovorima opisan kao "prašina" ili mljeveni kablovi, u dokumentaciji koja je pratila taj kamion već je prije polaska morao biti određen pravilan ključni broj. Ovo sad otvara pitanje: jesu li dokumentaciju, kako vjeruje Uskok, krivotvorili samo Šinceki, Bauk i ostali ili je otpad već krivo označen u Sloveniji i Italiji?
Omaplast, jedna od slovenskih tvrtki koja je Tiposu prodavala otpad, ranije je za 24sata rekla da su im predavali samo onaj otpad za kojeg je Tipos imao dozvolu. Od talijanskih tvrtki nikad nismo dobili odgovor, no zanimljivo je da je šef jedne od tvrtki već ranije osuđen zbog pogrešnog označavanja otpada pri izvozu. Pitali smo Uskok jesu li ili planiraju li tražiti pomoć od talijanskih kolega kako bi se utvrdilo u kojem točno trenutku je otpad krivo klasificiran, zbog čega je i mogao biti uvezen u Hrvatsku. Do zaključka ovog teksta nam nisu odgovorili. No naši talijanski izvori kažu da iz Hrvatske još nije stigla nikakva zamolba za pomoć koja bi išla u smjeru otvaranja istrage protiv njihovih tvrtki koje su predale otpad Šinceku.
24sata © 2026
