Nakon što je prebrojano nešto manje od 99 posto glasova, Vrhovni izborni sud u Brazilu proglasio je pobjedu Luiza Inacia Lule (77) na predsjedničkim izborima. Kandidat ljevice Lula je osvojio 50.83 posto glasova, prema 49.17 posto za desničara Jaira Bolsonara koji nije uspio osvojiti drugi mandat. 

Održao emotivan govor

- Pokušali su me živoga zakopati, ali ovdje sam - otvorio je svoj pobjednički govor. Dodao je da je ovo pobjeda za demokratski pokret, iznad interesa svih strana i ideologija.

- Prvo, želim se zahvaliti Bogu. Ovi izbori suprotstavili su dvije vrlo oprečne vizije Brazila, a pobjednik je brazilski narod. Brazilci žele knjige umjesto oružja, žele živjeti dobro, jesti dobro, imati posao i pristup obrazovanju. Brazilski narod želi opet imati nadu. Tako ja shvaćam demokraciju. Želim se boriti protiv rasizma, Brazilu želim mir, demokraciju i dignitet - rekao je Lula. 

Otkrio je da mu je najveći prioritet još jednom iskorijeniti glad.

- Ne treba prihvatiti kao normalno da milijuni muškaraca, žena i djece u Brazilu nemaju dovoljno hrane. To će biti golem izazov i potrebno je obnoviti zemlju u svim aspektima - uvjerava Lula.

Dotaknuo se i Amazone koja je u zadnje vrijeme iskrčena u rekordnoj količini.

Naime, uništavanje najveće prašume na svijetu poraslo je otkako je brazilski predsjednik Jair Bolsonaro preuzeo dužnost 2019. godine i oslabio mjere zaštite okoliša, tvrdeći da koče gospodarski razvoj koji bi mogao smanjiti siromaštvo u regiji Amazone.

Amazona mu je važna

- Brazil i planeta trebaju Amazonu živu i koja diše. Stablo koje još stoji vrijedi više od tone drva posječenog na crno - rekao je Lula i zaradio ovacije. Na pobjedi mu je čestitao francuski predsjednik Emmanuel Macron. U objavi na twitteru Macron je napisao kako će "obnoviti veze prijateljstva između svojih zemalja".

Američki predsjednik Joe Biden objavio je izjavu u kojoj je čestitao Luli "nakon slobodnih, poštenih i vjerodostojnih izbora".

- Radujem se što ćemo zajedno raditi na nastavku suradnje između naše dvije zemlje u mjesecima i godinama koje dolaze - rekao je Biden. Britanski premijer Rishi Sunak također je čestitao Luli rekavši kako se raduje što će zajedničkim snagama boriti da zaštite prirodne resurse na zemlji te promovirati demokratska načela. Novoizabranom brazilskom predsjedniku Luli među prvima je čestitao meksički predsjednik Andrés Manuel.

Novi predsjednik položit će prisegu 1. siječnja 2023. godine. 

Bio je predsjednik od od 2003. do 2010., ali i zatvorenik

Lula potječe iz siromašne obitelji, a politikom se počeo baviti sredinom 70 - ih godina. Tada postaje vođa ljevičarskoga sindikata. Progonjen je za vojnih režima. Suosnivač je i vođa Radničke stranke.

Bio je zastupnik u Kongresu od 1986., te kandidat na predsjedničkim izborima 1989., 1994. i 1998. Napadajući neoliberalnu politiku i djelovanje međunarodnih financijskih institucija, stekao je znatnu popularnost. Unatoč kampanji brazilskih poslovnih krugova i stranih investitora, osobito američkih, na predsjedničkim izborima 2002. pobijedio je velikom većinom te je postao prvi brazilski predsjednik radničkoga podrijetla. Pobijedio je i na izborima 2006., a početkom 2011. na položaju predsjednika zamijenila ga je Dilma Rousseff, nastavljajući njegovu politiku kojom je Brazil ušao u krug svjetski utjecajnih država.

No, Lula ima i svoju kriminalnu prošlost. Naime, još prije tri godine bio je u zatvoru. Služio je dvanaestogodišnju kaznu zatvora zbog korupcije. Izgledalo je da mu je politička karijera gotova.

Međutim, pušten je iz zatvora 2019. nakon što je sud odlučio da je sudac koji je predsjedao njegovim suđenjem bio pristran. 

Povratak na vlast Lula bi mogao zahvaliti ne samo svojoj borbenosti i populističkom šarmu, zbog čega ga je bivši američki predsjednik Barack Obama jednom nazvao „najpopularnijim predsjednikom na Zemlji”, nego i sve većoj zabrinutosti građana zbog širenja nejednakosti, što je dovelo do novog vala uspona ljevičara na vlast u Latinskoj Americi zadnjih godina.