Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
5 komentara

'Trebaju nam tvornice, radna snaga, sirovine i dobra volja...'

8. DIO: Posljednji nastavak u kojem donosimo priče o životu, navikama i svakodnevnim brigama hrvatskog naroda 1918., nakon završetka Prvog svjetskog rata

Foto: screenshot/Youtube
5 komentara

U prosincu 1918. talijanski teror nad Državom SHS i njenim stanovništvom nije jenjavao. Hrvati su se s Talijanima sukobljavali oko morskih dijelova tadašnjeg teritorija Hrvatske. Vojnici talijanske vojske u gotovo svim okupiranim područjima preuzeli su potpunu i vlast i kontrolu. Cenzurirali su tiskovine, zlostavljali i ubijali, protjerivali stanovništvo... Najpoznatiji krvavi sukob Hrvata u prosincu 1918. ipak nema izravne veze s talijanskim okupatorima. Početkom prosinca održan je prvi prosvjed protiv novouspostavljene države. Rezultirao je tzv. prosinačkim žrtvama u sukobu pristaša Narodnog vijeća SHS i domobrana. Nakon toga, Vlada je preuzela svu vlast. 

Talijansko stanovništvo po Kraljevini i dalje ne daje mira domaćem puku. Teror provode diljem Dalmacije, a 'crne ruke pravde' provukli su i prema slovenskom građanstvu. Slovensko tajništvo Narodnog Vijeća SHS otposlalo je na jugoslavensku agenciju u Ženevi te na središnji Odbor Narodnog Vijeća u Beogradu brzojav. Žale se da Talijani svojim djelovanjima u okupiranim područjima postavljaju gotovo neodrživo stanje.

- Pučanstvo biva pod sumnjom ustanka terorizirano i deportirano. Čitave se obitelji radi navodene sumnje s krađama zatvaraju. U Prvaćini jesu obitelji Orel, Pahor i Ivanći zatvorene i deportirane. Životne se namirnice po Talijanima bez milosrđa rekviriraju. Nemaju razumijevanja, svuda vlada općenita glad. Javna sigurnost je slaba - posvjedočili su slovenski građani. Dodaju i kako su u Gorici dvije djevojčice brutalno silovane, a potom i umorene.

Foto: screenshot/Youtube/Twitter

- Molimo, da se to putem novina objavi - očajna je slovenska rulja.

Dio tiska u to se vrijeme opsesivno bavi industrijalizacijom i razvojem gospodarstva.

Trebaju nam – pišu - tvornice, sirovine, radna snaga i dobra volja, a porezi moraju ostati kod nas. Podrezanim smo se dosad krilima kretali u našem gospodarskom životu, a sada je došao čas da smionim poletom krenemo u bolju budućnost.

Prijašnji naš državnopravni položaj nije dao, da svoju kuću, sistematski na gospodartskom području izgradimo, već je ubijao svaku poduzetnu volju i doveo do toga, da su mjerodavni i odlučni faktori priklanjali gospodarskim pitanjima malo ljubavi, a još manje razumijevanja - priopćio je S.D. Alexander, potpredsjednik Zemaljskog saveza hrvatsko-slavenskih industrijalaca te vijećnik zagrebačke trgovinsko-obrtničke komore.

Alexander piše da već danas moramo odrediti neka temeljna gospodarska načela na kojima gospodarstvo počiva. U prvom redu, kaže on, moraju se stvoriti sređene financijske prilike. Državno kućanstvo pritom mora počivati na sigurnom temelju i ispravnom proračunu i mora biti porezne snage.

- Valutne prilike u zemljama u zemljama bivše austro-ugarske monarhije su najnepovoljnije, cirkulacija bankovnih nota je ogromna, a dugovi skoro neizmjerni - upozorio je. Ipak, kaže, siguran je da ćemo u budućnosti imati sve što nam je prije nedostajalo. Nemajući novčanih sredstva, bili smo prije zapriječeni u gospodarskom, ali i kulturnom razvoju. Stoga namšto prije trebaju nužno dobre i odgovarajuće škole. Poljoprivredna se obuka mora već u pučkoj školi gojiti, trgovačkih škola treba biti više, a njihova naučna osnova mora biti prilagođena našim budućim međunarodnim odnosima.

Foto: screenshot/Youtube/Twitter

- Omladina treba upoznati inozemstvo, tuđe zemlje i strani rad da proširi svoje vidike i da oštri svoj razum - upozorio je Alexander. Nadalje, piše, da se obrtna obuka mora decentralizirati, a mora se osnovati i što više obrtnih škola, pri čemu treba uvažiti da mi imamo dobrih strojara, montara i predradnika. U našoj zemlji, kaže, nalazimo sve što trebamo za izgradnju našeg gospodarskog života.

- Mi smo agrarna država i prema tome moramo nastojati, da obrađivanje tla bude što intenzivnije - kaže Alexander.

Za industrijski razvoj pak, trebamo kapitala i radnih sila, ugljena i sirovina. Kapitala se za vrijeme rata i nakupilo, ali teže je pitanje ono radničko. Opće je poznato da u agrarnim zemljama industrija teško dobiva radnika. Još će teže biti i sada jer će puno radne sile biti vezano za poljoprivredu. Zakonodavstva moraju štititi radnike i obrt.

- Ako se kod nas stvore izdašne mogućnosti rada i zarade, počet će se naši iseljenici vraćati kući - ističe Alexander. Ipak, već sada imamo izdašno napušene krajeve zemlje. Oko 50 duša po četvornom kilometru nalazi se u Dalmaciji, dok ih je u Austriji, odnosno Njemačkoj 90, to jest 120. Pod hitno nam treba slobodna trgovina jer dok su granice međusobno zatvorene i dok trgovac sam ne može u slobodnom predmetu kupiti potrebnu robu, već to može samo vlada, roba se može dobivati samo u ograničenoj mjeri. Uz to, preko noći smo se domogli željeznica, te smo u položaju, da sami reguliramo tovarni promet. Naša željeznička mreža, piše Alexander, obuhvaća po prilici 2500 kilometara, pa će se postepeno morati dalje graditi, uvažavajući pritom poljoprivrednu i industrijsku produkciju i pojedina prometna središta kao primjerice Rijeka-Beograd. Rijeka Kupa mora biti plovna, a ostale, Sava, Drava i Dunav, moraju se regulirati, da bismo dobili kraći i brži put do Rijeke.

- Pozivam sada borce našeg praktičnog gospodarskog života, da sva svoja znanja i svu svoju energiju stave u službu javnosti, da pomognu kod gospodarske sile naše mlade države SHS, da nam visoko raste, cvate i dugo živi.

Crne su kronike bile kao i danas. U Budimpešti je – pišu novine - u noći na nedjelju netko provalio u gospodarski ured ratnog ministarstva u Budimpešto. Nepoznati provalnici obili su bravu na vratimo i upali u ured. Ukrali su 140.000 kruna, namijenjenih za isplatu momčadi. Dosadašnja intenzivna istraga ustvrdila je da se u subotu kasno u noći nepoznati automobil dulje vremena zadržavao pred uredom ministarstva.

Redovi pred HNK bili su dugi unatoč neveselom okruženju.

Danas u četvrtak, u 19 sati u HNK Zagreb počinje se peti put zaredom prikazivati potresna Nušićeva historijska scena "Knez od Semberije". Prikazuje se i Lunačekovi "Ilirci". Sutra, u petak, u HNK će se pjevati Bizetova opera "Carmen" koja ima sve elemente koje jedna dobra drama mora imati - veliku ljubavnu priču, puno drame i strastvene likove.

Oglasnik je bio puno oskudniji od Njuškala.

U današnjim oglasima prodaju se brojne stvari. Tu je vinska kiselina koja se dobiva u maloj, ali je raspoloživa i u velikoj količina. Cijena joj je 90 kruna po kilogramu. Osoba prodavač za kontakt je Jakov Teichner u Županji u Srijemu.

Prodaje se i zimski kaput, crn, posvema nov. Sredje je veličine, a kupci adresu mogu pronaći u upravi Jutarnjeg lista koji donosi ovaj oglas.Prodaju se i božićne i novogodišnje razglednice s hrvatskim natpisom, kao i umjetničke, ljubavne i slične razglednice. Zainteresirani će platiti najnižu cijenu, a za prodaju se treba pisati u Beč.

Foto: screenshot/Youtube/Twitter

U današnjim se oglasima kupuju dva do tri kanarinca ili male paroket papige. Ponude kupaca moraju se slati na upravu lista. Traži se i gospođica, vrsna u knjigovodstvu kao i u hrvatskom i njemačkom jeziku. Dva do tri sata dnevno trebala bi podučavati svoje vještine, a može dobiti i stan u kući. Upite slati na prezime Rcubin na Pejačićevom trgu broj 7, na prvom katu.

Objavljeno je i kako se prodaje perje, česko, čisto, čehano, a dobije se uz umjerene cijene u trgovini Benić i Valaći na adresi Bakačeva ulica br. 1 u Zagrebu. U Kačićevoj ulici broj 21, na uglu s Jelisavinom ulicom u Zagrebu prodaje se trgovina - prodajem radi drugog poduzeća, dobro iduću i na prometnom mjestu sa svim dozvolama. Potreban novac je 150.000 kruna - oglasio je Juraj Jušić.

Prodaje se i trgovina u upravi pod brojem 558. Špecerajska je to i manufakturna trgovina u najprometnijoj ulici u Zagrebu, osobito prometna sa seljacima. Vrlo je unosna i opstoji preko 30 godina. Cijene robi vrlo su jeftine.

Prigodom božičnih blagdana nuđaju se zalihe bombona, karamele, čajnog peciva i citra (nadomjestak limuna), Backpulover, toaletni sapun te druga razna špecerajska roba. Adresa za kupnju je Preradovićeva ulica 12, a kontakt osoba Milan Singer.

U tvornici pokućstva Bothe i Ehrman d.d. u Ilici 38 u Zagrebu nudi se veliko i bogato skladište gotovo solidno izrađenih spavaćih, jedaćih, gospodskih soba i salona u raznim slogovima, a sve uz umjerene cijene. Iz tvornice posebnu pozornost skreću na svoj proizvod svekolikog uredskog namještaja.

U Velikoj se Gorici pak, u prvoj hrvatskoj tvornici metala i fefa d.d. Velika Gorica, mogu kupiti metle s drvenim drškom, najbolje vrsti s pravom špagom šivane. Nuđa se na veliko. Prva hrvatska industrija mramora i granita "L. Pierotti-a nasljednici" u Kukovićevoj ulici u Zagrebu na broju 23 preporuča svoje veliko i bogato skladište gotovih nadgrobnih spomenika. Nude sve vrste spomenika, od svih vrsti mramora, granita, syenita i labradera.

Tema: History

Možda vas zanima i ovo:
Message