'Trgovina nije samo WC papir, dajte da radimo i nedjeljom'

Već na prvu najavu početkom ožujka da će se škole zatvoriti zbog korone, u trgovinama se kupovala samo hrana i toaletni papir. Sve se urušilo 19. ožujka i potpunim 'shutdownom', a  bez posla ostali su i svi u logistici, dostavi robe, zaštitari, vatrogasci, studenti, koji su vikendima radili kao ispomoć vikendima koji su bili udarni u trgovačkim centrima... Zatvaranjem neprehrambene trgovine zaljuljalo se 100.000 radnih mjesta. Govori nam to Denis Čupić direktor F.O. / Grupe koja upravlja najvećim trgovačkim centrom u Hrvatskoj, Westgateom kraj Zaprešića.

Pridružujući se kampanji "Budite heroji koje Hrvatska treba", koju je pokrenula Styria Media Group, Čupić ukazuje da su posljedice zaustavljanja gospodarstva puno ozbiljnije od samo stavljanja ključa u bravu trgovina. Bez posla su ostali i svi kreativni tvorci reklama, ljudi u produkciji, snimatelji, montažeri, nepoznati radnici koji noću lijepe plakate na reklamnim panoima uz autoceste...

- Jer tko reklamira najnoviji model tenisica ako ništa ne radi? - ukazuje Čupić, unutar čije grupacije djeluje i vlastita marketinška agencija Centering specijalizirana na trgovinu i komercijalne nekretnine.

Popuštanjem mjera potrošači su pokazali koliko su željni normalnog života, a statistika pokazuje da su na prvi radni ponedjeljak pojedine trgovine imale posjet veći i za 50 posto u odnosu na isti dan lani. Novca još ima, ljudi ga žele potrošit i naš sugovornik gotovo viče: "Ne zatvarajte trgovine nedjeljom, dajte da se oporavimo", uz napomenu da su prometi još vrlo niski i to pripisuje psihološkom stresu i strahu potrošača koji se jedino komunikacijom i pametnim oglašavanjem može opuštati.

- Sada nije vrijeme da se razgovara o neradnoj nedjelji. O tome se mora odlučiti u nekim normalnim vremenima, ne u krizi, a najbitnije je da se o tome odluči u normalnoj zakonskoj proceduri, kroz javnu raspravu – kaže naš sugovornik i upozorava kako bi zabrana rada trgovini nedjeljom bila dvojbena na Ustavnom sudu ako se paralelno ne bi zabranio rad i u svim ostalim djelatnostima, izuzev u hitnim službama.
Osim odluke treba li na taj dan raditi, koji je kod nas duboko politički, pa i svjetonazorski obojen, Čupić upozorava na realne činjenice – skladišta su puna sezonske robe koja se na proljeće nije prodala, trgovine će se u potpunosti otvoriti dva tjedna prije uobičajenog sezonskog sniženja, a na naplatu dolaze krediti i akreditivi kojima je proljetna roba plaćena. Nedjelja je nakon subote najudarniji dan trgovine i kada se ona zabrani, veći će biti pritisak na subotu. Pita, je li epidemiološki sigurnije da se poveća broj kupaca subotom ili korona možda treba odmor na jedan dan?
- Robu koja je ostala na skladištima treba hitno prodati jer izlazi iz asortimana. Nije tu samo riječ o tekstilu, nego i o elektronici koja se i dalje užurbano proizvodi u Kini i Južnoj Koreji. Ususret europskom nogometnom prvenstvu trgovci su napunili skladišta televizorima koje se sad nisu prodali, a najnovija generacija se već na istoku proizvodi. Tu je i namještaj, dječja roba... – niže naš sugovornik.

Svjestan je kako će trgovina sada morati snažno reklamirati kako bi relaksirali kupce, ohrabrili ih da se ponovno vrate u trgovinu i da izađu iz svog stisnutog obrambenog moda u onaj opušteniji, potrošački. No i tu čući problem.
- Ako se nedjeljom ne bude radilo, trpjet će i oglašivačka industrija, a onda i mediji. Print mediji, dnevne novine i revijalna izdanja magazina zanimljiva su oglašivačima vikendom jer te tiskovine ljudi kupuju i potom listaju. Ako trgovci ostanu bez nedjelje i tisak će ostati bez reklame taj dan. Sada ionako na reklame ne trošimo ništa jer nije bilo trgovine, nisu radile ni kreativne agencije, a ako se neće raditi nedjeljom i atraktivnost medija jednostavno će biti manja – kaže Čupić ukazujući na sustav spojenih posuda u kojem se problem jednog prelijeva na mnoge sektore.
Uz sve to, smatra i kako će zbog zatvorenih trgovina kupci više kupovati online. A tu je domaća retail industrija u dodanim problemima jer se bori s nelojalnom konkurencijom, odnosno stranim webshopovima koji prodaju robu našim potrošačima, ali PDV plaćaju u drugim zemljama gdje je PDV redovito niži. Tako su za tu razliku u porezu konkurentniji od naših web shopova.
- A koliko su strani oglašivači agresivni u svom oglašavanju dovoljno govori ako u tražilicu na internetu upišete domaću parfumeriju, redovito će na prvu poziciju iskočiti oglas strane parfumerije. Uz to, strani web shopovi redovito imaju hrvatske domene što zbunjuje kupce – govori Čupić.

Na ovaj problem ukazali su u našoj kampanji "Budite heroji koje Hrvatska treba" i drugi sugovornici ističući da domaća retail industrija svake godine gubi oko milijardu kuna PDV-a koji ne plaćaju strani webshopovi za svoju robu, iako su obvezni, a taj iznos sad i drastično raste. Zašto? Zato što ne postoji jasan sustav obavezne naplate niti prave sankcije za te strane shopove, iako neke zemlje imaju dobra sofisticirana rješenja od blokiranja IP adresa do programa koji kupe transakcije sa interneta.
Osvrćući se i na oglašavanje na društvenim mrežama, Čupić ističe kako je to relativno jeftin način oglašavanja, ali da je upitno koliki je doseg takve reklame.

- Realno, reklama na društvenim mrežama skoro ne košta ništa. Sasvim dobro funkcionira ako se uzme fotografija s nekog stocka, na nju nalijepili dvije ili tri poruke te plasira na društvene mreže. Kreativni angažman oko te reklame je skoro nikakav. Zato i u našem marketinškom budžetu u Westgateu, od milijun i pol eura na godinu, na društvene mreže odlazi svega oko 30.000 eura. No društvene mreže su istovremeno prezasićene takvim reklamama koje stalno iskaču i pitanje je koliko ih primijetimo jer ih je previše – ukazuje Čupić.

Uz sve ove probleme, naš sugovornik predviđa da će se promet u neprehrambenoj trgovini oporaviti možda tek u kasnu jesen i to ako ne bude novih iznenađenja s koronom. No  trgovci imaju već sada golemi financijski problem sa nabavkom zimske kolekcije. Zbog svega toga, čvrsto zagovara da se trgovini dozvoli normalan rad kao i prije. Jer bitna je stabilnost domaće trgovine u predbožićnom shopping koji je, kaže, jedan od najizdašnijih punitelja proračuna, a ako nema robe kupac, će otići na strane online.

- Trgovina se ne može svesti samo na toaletni papir i meso. Što je loše u tome da nedjeljom obitelj ode u centar, da majka ne kuha nego da se s mužem počasti ručkom u restoranu, da se dijete poigra u igraonici dok oni nešto kupe, pa čak ako je to i šesti par traperica koje im ne trebaju? Shopping centri su puno više od same prodaje, tu su i kina, igraonice, restorani, kafići,slastičarne, autopraonice, frizeri... Iskreno, ne želim prihvatiti novo normalno o kojem mnogi govore, nego očekujem da se vratimo na staro – kaže naš sugovornik.

Potpuno svjestan da će trgovački centri sad morati pojačano oglašavati kako bi vratili barem dio prometa od prije, kaže da bi Vlada trebala dati poguranac ukidanjem ili smanjivanjem neporeznih davanja, pa i jedinice lokalne samouprave. Kroz interesno udruženje u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, apelirali su da se ukinu komunalne naknade dok trgovine ne rade, odazvalo se samo  20-30 posto jedinica lokalne samouprave pa su trgovci morali plaćati je, kao i štošta drugo, bez ijedne kune prihoda. Kaže kako bi, zapravo, bilo dobro da država na šest mjeseci od otvaranja trgovina, smanji komunalne i vodne naknade, mrežarine te druga davanja na koje može utjecati kako bi potaknuli trgovinu. Kaže, "ugledajte se na Austriju koja to već radi i potiče trgovinu". 

Koliko je važno osloboditi trgovce od neporeznih davanja, dočarava kroz jednostavnu kalkulaciju. 

- Ako zakupac na 100 kvadrata trgovine plaća 2000 eura komunalnog doprinosa, to je jednako kamati od pet posto na kredit od 40.000 eura. S novcem od komunalnog doprinosa trgovac bi mogao vratiti kamatu banci i imao bi prostora za kupovinu nove robe – iznosi računicu naš sugovornik.