Tri mjeseca modularne nastave: Vratite nam pedikere u škole

Strukovne škole odradile su prva tri mjeseca otkako je u strukovno obrazovanje uvedena kurikularna reforma i modularna nastava. Obuhvaćeni su učenici u prvim razredima strukovnih škola, a dio uključenih u provedbu za 24sata podijelio je svoje prve dojmove.

Nakon tri mjeseca od kako se modularna nastava provodi u strukovnim školama, zamišljena kako bi povećala motivaciju učenika koji će se prioritetno specijalizirati za konkretna područja koja ih zanimaju prvenstveno razvijanjem praktičnih vještina iznimno važnim na tržištu rada, dio onih koji su izravno uključeni u provedbu dijele svoje pozitivne, ali i negativne strane modularne nastave.

- Prva prednost modularne nastave je da je predmetnom nastavniku ostavljeno dovoljno prostora da svoju nastavu realizira onako kako on misli da je najbolje. Druga je prednost je mogućnost terenske nastave koja sad postoji u programu i rasporedu, što je do sada bilo isključivo na entuzijazmu nastavnika. Na trećem mjestu bih istaknuo otvorenu suradnju između nastavnika unutar jednog ili više modula - govori nam profesor Slaven Tolić iz Srednje ekonomske škole u Imotskom.

Kako će se plaćati nastavnike?

S druge strane, jedan od najvažnijih nedostataka je određena nedorečenost u pravnom smislu. Neke stvari nisu dovoljno razjašnjene kako će izgledati od početka do kraja procedura recimo u trenutku kada se zaključuje ocjena, ističe. To su nam kazali i u drugim školama. Ravnatelje posebno zabrinjava to što i dalje nije postavljen zakonski okvir za zapošljavanje i isplate nastavnika koji sad rade po modularnom sustavu. Stoga se svi snalaze kako znaju. Dio modula se rasteže i na cijelu godinu.

Davor Kulić, ravnatelj Obrtničke škole u Splitu, ističe kako još nema kurikula za neke module i zanimanja poput pedikera i fotografa. Iako je najavljeno da će se kurikuli, posebno za pedikere koji su i dalje izuzetno traženo zanimanje među učenicima, izraditi do sljedeće školske godine, još nema konkretnih najava.

- Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih najavili su kako će se stvari dorađivati i realizirati u hodu. Ima još toga dosta što nije definirano. Kada su se radili kurikulumi, Agencija za strukovno obrazovanje svoj dio posla je maksimalno odradila, ali Ministarstvo gospodarstva svoj dio nažalost nije. U praksi se maksimalno pokušavamo prilagoditi ovoj reformi, ali sam osobno mišljenja kako nije trebalo odbacivati kvalitetne strane ranijih reformi - dodao je Kulić.

Zagreb: Državno natjecanje uèenika strukovnih škola WorldSkills Croatia 2019 | Foto: Jurica Galoic/PIXSELL, ilustracija

Što je s informatikom?

U četverogodišnjim strukovnim školama povećao se broj sati hrvatskog jezika i matematike, kako bi se te učenike pripremilo za državnu maturu. No većina strukovnih zanimanja nema više informatiku, što je po mišljenju mnogih nastavnika nedopustivo. Informatika je, kao i engleski kojem je smanjena satnica, prebačena u modularnu nastavu, te je zamišljeno da se provodi kao primijenjeni predmet. No naši sugovornici smatraju da bi budući konobari, elektro instaleri, mehaničari, frizeri, kozmetičari i još desetke drugih strukovnih zanimanja morali imati barem jedan sat informatike tjedno.

Poseban su problem neki kurikuli koji još nisu doneseni.

- Ovu školsku godinu nismo upisali nijednog pedikera ni fotografa. Škole su sada u velikom problemu. Kurikuli za pedikere su dijelom kurikula za kozmetičare, no on pokriva tek 20 posto onog što bi trebali učiti, te čiji ciljevi i ishodi odgovaraju zanimanju pediker. Rečeno nam je iz resornog ministarstva kako će se nedostaci otkloniti do kraja prosinca ove godine, ali to je veliki posao - poručuje ravnatelj Kulić.

'Trebaju nam licencirani poslodavci'

Svoje mišljenje o modularnoj nastavi imaju i obrtnici.

- Mi u Obrtničkoj komori nismo sasvim zadovoljni s modularnom nastavom u strukovnim školama gdje su neka obrtnička zanimanja spojena, a ona su nespojiva jer ishodi učenja, iako su slični, nisu isti. Zalažemo se da mladi čovjek ako izabere neko strukovno zanimanje mora biti u licenciranoj obrtničkoj radionici kod svoga mentora i izučiti se da kada završi svoju školu bude spreman za tržište rada - kazao nam je Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

U proteklih pet godina u strukovne škole upisano je 22.000 djece. Obrtnici nikada nisu bili cjenjeniji i bolje plaćeni. Istovremeno, imamo šest kurikuluma u obrtničkim školama koji se ne provode, upozorio je.

Još nema kurikula za zdravstvo

Iz Agencije za strukovno obrazovanje na naš upit o kurikulima za pedikere i fotografe odgovaraju kako je to u nadležnosti Ministarstva gospodarstva. Od iduće godine bit će dostupan i Strukovni kurikul za zanimanje tehničar za brodsku elektrotehniku i elektroniku. Za zdravstvo, iako je najavljeno da također ulaze u modularnu nastavu, iz AZOO ističu kako na žalost i dalje nisu svi kurikuli spremni. Još nisu odobreni svi standardi kvalifikacija kao ni standardi zanimanja koji su preduvjet donošenju novih strukovnih kurikula.