Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Za stambeni kredit od 92.000 eura na 30 godina, koji otplaćuje već 4 godine, uz fiksnu kamatnu stopu prvih 5 godina od 2,99% te promjenjivu od 3,19% u ostatku otplate, dužnik će banci platiti 831,33 € kamata više
I na više od 1000 eura penje se trošak tromjesečnog zamrzavanja stambenoga kredita, a kod gotovinskoga luksuz zastoja u plaćanju stoji nešto više od 1000 kuna, piše u petak Večernji list.
Danima se banke opiru dostavljanju zatraženih izračuna troškova moratorija, odnosno njihove zarade na pomoći dužnicima koje je pogodila pandemija koronavirusa tako da su izgubili ili su im smanjena primanja ili su pak nastradali u razornom zagrebačkom potresu. A neke su snašla oba zla, navodi dnevnik.
No, upornost se isplati, ističe Večernji list, kojem su nakon gotovo svakodnevnih opetovanih upita, u jednoj banci napravili simulaciju troškova moratorija, za koju kažu da je "tipska" i izračun se vrlo malo razlikuje od banke do banke.
Prema toj simulaciji, za stambeni kredit od 92.000 eura na 30 godina, koji otplaćuje već četiri godine, uz fiksnu kamatnu stopu prvih pet godina od 2,99 posto te promjenjivu od 3,19 posto u ostatku otplate, dužnik će banci platiti 831,33 eura kamata više – 6378 kuna, a ako banka inzistira i na solemnizaciji, još 1700 kuna javnom bilježniku. Ukupno 8078 kuna!
Ne oporavi li se nekim čudom nakon tri mjeseca i počne ponovno zarađivati kao prije krize te zatraži produžetak moratorija za još tri mjeseca, očekuje ga još toliko troška. A banku dodatna zarada s obzirom na to da za ove klijente ne mora izdvajati rezervacije jer se, odlukom regulatora, neće svrstavati u loše kredite. Barem zasad.
Ako se zadužio nenamjenski te je na pola otplate gotovinskog kredita od 20 tisuća eura na 10 godina, koji otplaćuje uz kamatu od 5,25 posto, tromjesečni zastoj u otplati stajat će dužnika 148 eura razlike u kamati – 1167 kuna. Ovo su modeli u kojima su klijenti dobili moratorij na tri mjeseca, tijekom kojih im se obračunava kamata te je poslije otplaćuju kroz uvećani anuitet, donosi Večernji list.
Cestovni prijevoznici traže moratorij na kredite i leasinge, s mirovanjem obveze plaćanja glavnice i kamata za trajanja pandemije koronavirusa, te još najmanje dodatnih šest mjeseci nakon proglašenja njezina prestanka.
Po isteku takva moratorija, otplatno razdoblje bi se prema prijedlogu Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika produžilo za vrijeme za koje je moratorij bio na snazi.
Prijevoznici smatraju da bi se tako omogućio oporavak djelatnosti i njezino postupno jačanje.
"U suprotnome ćemo samo produbiti financijsku krizu koja će imati nesagledive posljedice. Gledajući na razini Europske unije, upravo je Hrvatska imala najduže razdoblje oporavka od gospodarske krize započete 2008. godine i to zbog nepravovremenog donošenja adekvatnih mjera", kaže se u priopćenju udruge cestovnih prijevoznika.
Prijevoznici navode da svjedočimo "lihvarskom stavu banaka i leasing društava" te da one "u krizi ne pokazuju osnovnu solidarnost prema poslovnim subjektima i građanima". Dodaju da su mnoge države su već uredile svoja financijska tržišta tako da maksimalno štite poduzetnike i građane osiguravajući im egzistenciju.
Ističu da financijske institucije s kojima posluju naši poduzetnici nude "prividni moratorij" od tri mjeseca, koji predviđa plaćanje kamata tijekom takvog moratorija, a po isteku kojeg se neplaćena glavnica raspodjeljuje na preostalo otplatno razdoblje. Rezultat je povećani mjesečni anuitet koji sa sobom povlači povećanu kamatnu stopu, te u konačnici dovodi do plaćanja kamata na već plaćene kamate, kažu prijevoznici.
"Troškovi se gomilaju, tome još treba dodati i troškove ovjera i potvrde dokumentacije, a sve pod pretpostavkom da će nakon proteka tri mjeseca život i gospodarstvo nastaviti tamo gdje su stali", navodi Udruga prijevoznika, usput oštro osudivši, kako navode, "sustavno uništavanje jedne od ključnih djelatnosti gospodarskog života Hrvatske".
"Unatoč činjenici da je od početka ove pandemije transport stigmatiziran - vozačima se nije dopuštao pristup dućanima i toaletima, odmore od vožnje su morali provoditi u karantenama izolirani od svojih obitelji - distribucija hrane, lijekova i ostalih potrepština nikada nije stala. Međutim, ako se nastavi neadekvatno djelovanje financijskih institucija, mnogim će prijevoznicima to biti kraj poslovanja. Na teritoriju Hrvatske neće biti dovoljno parkirališnih mjesta za sva zaplijenjena teretna vozila koja su osnovno sredstvo rada prijevoznika", zaključuje se u priopćenju.
24sata © 2026
