'Banke se moraju odreći u krizi i kamata dok traje moratorij'

Hrvatske banke nikada nisu bile pod većim pritiskom sa svih strana da se odreknu dio svoje zarade u krizi kako bi pomogle pogođenim tvrtkama i građanima koji ostaju bez prihoda. Poruka iz Vlade, od predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, poduzetnika, obrtnika, oporbe predvođene SDP-om i Mostom je jednaka: odreknite se kamata na rate kredita dok traje moratorij na otplatu jer inače ne nudite pomoć, nego ćete i dalje zarađivati na kreditima. Ali banke zasad nisu spremne pristati na promjenu svojih uvjeta.

 

Za građane uglavnom odobravaju odgodu plaćanja minimalno tri mjeseca, a može trajati i duže, a za tvrtke je moguća i dugoročnija odgoda.

 

Banke ne naplaćuju zatezne kamate, neće biti niti ovrha tijekom tri mjeseca, ali najsporniji dio je što se kamate čitavo vrijeme obračunavaju. To znači da će se kamate morati platiti prije ili kasnije, a rata kredita će se povećati nakon moratorija ili će se kredit duže otplaćivati. Primjerice, u kreditu od 90.000 eura, s rokom povrata od 25 godina i kamatom od 3,2 posto, tromjesečni iznos za kamate je 5256 kuna. Uz sve, treba za aneks ugovora platiti i solemnizaciju javnom bilježniku koja ovisi od iznosa kredita, ali kreće se između 500 i 1000 kuna. Dakle, kada se sve zbroji, odgoda kredita može biti i skuplja opcija od redovne otplate. Ali oni kojima je preko noći pao prihod: nemaju izbora.

 

Kako nam je neslužbeno potvrđeno i iz Vlade, rade pozitivan pritisak na banke da se odreknu kamata.

- Neke banke se odriču i solemnizacije, uspjeli smo postići da nema zateznih kamata i naknada. Ostala je ta redovita kamata. Banke su od Vlade dobile fleksibilnija pravila za tretman moratorija i novih kreditnih linija, što je jako važno. One sada imaju priliku jače pomoći i popraviti svoj imidž u javnosti, ali moraju biti proaktivnije za takvo nešto – kaže nam sugovornik iz Vlade.

 

Vlada ne ide s drastičnim mjerama da propiše moratorij od godinu dana ili da banke ne smiju naplaćivati kamate jer bi to bilo ograničavanje i tržišne slobode, prijetile bi tužbe, a također se i zadužuje kod domaćih banaka kako bi isplatila mjere pomoći i osigurala novac za funkcioniranje države. Zato pregovara.

 

Predsjednik Zoran Milanović je zato bio puno žešći u svom istupu.

- Pozivam banke da ponude jednogodišnji moratorij bez obračuna kamata radnicima, samozaposlenima, obrtnicima i mikro poduzetnicima po jasno utvrđenim kriterijima. Moratorij kakav sada nude, u kojem se obračunavaju kamate, nije nikakvo olakšanje za dužnike, nego je to naprotiv povećanje ukupnih kreditnih obveza – poručio je Milanović koji zaključuje da će banke i nadoknaditi eventualne gubitke kada kriza prođe, a moraju sada pomoći i prilagoditi se vremenu u kojem živimo.

 

Udruga Glas poduzetnika je također zatražila od banaka i leasing kuća moratorij na godinu dana. Po njihovu prijedlogu, banke i leasing kuće bi trebale pojedinačno pristupati svakom poduzetniku i obrtniku, otpisati kamate bez dodatnih troškova za one najpogođenije, a da bi maksimalna redovna kamata trebala biti 0,5 do 1 posto. Po njima, Vlada bi trebala omogućiti i da otpisane kamate budu porezna olakšica bankama. 

- Razumijemo da su banke i leasing kuće privatne kompanije, ali ova kriza dotiče sve poslovne subjekte i smatramo da svi zajedno trebamo pokazati solidarnost prema onima koji je trebaju – poručio je izvršni direktor udruge Dražen Oreščanin.

 

Hrvatska obrtnička komora je je poslala dopis i Hrvatskoj udruzi banaka i Vladi i HNB-u u kojem tražit također neobračunavanje kamata, svih troškova za kredite i jednogodišnji moratorij.

- Ako moratorij neće uključivati odgodu ukupnog anuitete, bez obračunavanja zatezne kamate ili bilo koje druge naknade, obrtništvo sutra neće preživjeti – poručio je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec.

Oni napominju i da pojedine banke traže za ugovaranje moratorija i tablice kupaca, dobavljača, pregled ugovora,projekciju budućeg poslovanja i niz drugih dokumenata i zahtijevaju da se prestane s takvom praksom.

 

SDP i Most su se najviše od oporbenih stranaka angažirali i traže od Vlade da spriječe ponašanje banaka koje "zarađuju na tuđoj nesreći" jer naplaćuju kamate i druge troškove. Predložili su i zakon o jednogodišnjem moratoriju.

 

Neto dobit svih banaka je lani bila 5,8 milijardi kuna. Hrvatska narodna banka na čelu s Borisom Vujčićem je osujetila planove da se taj novac odlije: zabranili su isplatu dobiti kako bi više novca ostalo u sustavu za kreditiranje i očuvanje stabilnosti bankarskog sustava.

 

Hrvatske banke dosad nisu reagirale na ove zahtjeve, ali Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka za 24sata objašnjava zašto neće ništa mijenjati, zašto bi jednogodišnji moratorij bio štetan i opovrgava da banke ne pomažu, nego zarađuju u krizi.

 

- Kada bi se išlo na jednogodišnji moratorij, izostala bi naplata anuiteta u visini čak 70 milijardi kuna. Banke ne bi bile likvidne i ne bi mogle kreditirati niti građane niti tvrtke niti državu u ovoj krizi. Mi smo uveli trenutačne moratorije jer nam je cilj da i građani i tvrtke ostanu i financijski zdravi nakon krize – kaže Adrović.

 

Što se tiče kamata, Adrović objašnjava da se one ne naplaćuju, ali se obračunavaju. A kako će se naplatiti ovisi o dogovoru klijenta i banke. Dvije osnovne mogućnosti su ili da se produži otplata ili će trebati platiti više rate nakon moratorija.

- U glavnini zemalja Europske unije banke također obračunavaju kamate i naš je model jednak kao primjerice austrijski, češki ili slovački. Jedino u Rumunjskoj postoji obvezni moratorij u kojem se neće obračunavati i naplaćivati kamate, ali kod njih država jamči u 100 postotnom iznosu bankama da će ti iznosi biti naplaćeni. Kod nas država to ne jamči – kaže Adrović.

 

Mađarska je uvela moratorij ali oni imaju političku kontrolu nad bankarskim sustavom. Ne drži točnom niti tezu da banke ne pomažu i da će zaraditi u ovoj krizi. Samo u mjesec i pol su banke donirale 10,7 milijuna kuna zdravstvenim ustanovama, a taj iznos će rasti, kaže. 

- Hrvatske banke su i dosad imale ispodprosječni prinos na kapital koji je iznosio oko devet posto. Bile su manje profitabilne od banaka u Bosni i Hercegovini, a dvostruko manje profitabilne od primjerice banaka u Sloveniji i Mađarskoj. Banke su svjesne i velikog rizika i da će mnogi tvrtke morati i u predstečaj ili stečaj, da raste broj nezaposlenih. Tako će dobar dio tih kamatnih prihoda i propasti. Ove godine će dobit banka biti oko nule, tako da nema govora o nikakvim ekstra zaradama – kaže Adrović.

 

Što se tiče troška solemnizacije za anekse ugovora za moratorij, Adrović ističe da to nije nikakva volja niti hir banaka, nego je posljedica hrvatskih propisa koji kažu da ako je za osnovni ugovor trebao javnobilježnički akt, on je potreban i za aneks.

 

- Nemamo s naplatom i visinom iznosa za solemnizaciju baš ništa, ali smo svjesni tog dodatnog troška za klijente. Iznos koji klijent plaća se dijeli između javnog bilježnika i države. Zato smo i pokrenuli inicijativu kod Vlade i javnobilježničke komore da se država i javni bilježnici odreknu dijela tog prihoda. Dok čekamo, neke od naših banaka su se samoinicijativno odrekli solemnizacije iako time imaju manju pravnu zaštitu – zaključuje Adrović